– Kod umjetnika za kojeg se misli da je za sobom ostavio samo 15 djela za koja se sa sigurnošću može reći da su njegova uvijek postoji mogućnost novih otkrića iz njegove radionice – kaže nam slavni hrvatski povjesničar umjetnosti Igor Zidić, koji nam je komentirao najnoviji nalaz koji se pripisuje geniju Leonardu da Vinciju. Skriven ispod naslaga vapna u talijanskome dvorcu Sforzesco, u Milanu, pronađen je, naime, mural za koji se vjeruje da je Da Vincijev.
Renesansni radoholičar
Jasno da je to senzacija i da nas zanima mišljenje stručnjaka o tome. Zidić očekivano kaže da o tome ne može suditi jer nema još stručnih informacija o tome, ni tekstova ni fotografija. I doista, rijetke su i tehnički invalidne snimke murala, ali valja vjerovati talijanskoj ekipi koja istražuje taj nalaz. Zidić, pak, kaže: – Lako je moguće da se pronađe još i više Da Vincijevih djela. Sada je potrebno da se to očisti i analizira. Potreban je bezbroj predradnji prije bilo kakvog zaključka.
Ako se zna da je da Vinci radio u tom dvorcu, vjerojatnost je njegova autorstva to veća. Iz Da Vincijeva psihološkog profila se vidi da nije imao dostatno vremena da se bavi samo slikarstvom. Pisao je svoje glasovite tekstove, na primjer slavni traktat o slikarstvu koji je jedna od najznačajnijih knjiga o slikarstvu uopće. Pisao je popularne priče, na talijanskom jeziku. Tu su i njegove tehničke naprave, konstruktorski radovi inženjerske naravi, poput prahelikoptera i prapodmornice... Stoga je malo vjerojatno da se puno slikarskih radova pronađe koji bi bili sigurno njegovi. Doduše, imao je i on svoje početke i svoj put usavršavanja pa su mogući "slabiji" njegovi radovi. No i oni mogu biti remek-djela u odnosu na djela drugih autora. No pričekajmo pouzdanije podatke – zaključio je Igor Zidić.
Zna se da je Leonardo da Vinci doista radio u dvorcu Sforzesco od travnja do rujna 1498. godine. Oslikavao je Sobu dasaka – Sala delle Asse. Freska je to s 18 stabala vrba čije krošnje fino okružuju prozore...
Tajna plemkinje D'Este
Najnoviji nalaz još se obrađuje čekićima i dlijetima pa valja biti strpljiv do finijih analiza. A da je Da Vinci još velika enigma, pokazuje i nedavno u švicarskoj banci pronađen portret plemkinje Isabelle d'Este koji se uspoređuje s Mona Lisinim portretom.
Dio je to privatne zbirke talijanski vlasnici koje žele ostati anonimni. Pet je stoljeća preživio taj portret istog tajanstvenog osmijeha i zaobljene brade kao u Mona Lise. Carlo Pedretti, profesor emeritus povijesti umjetnosti na Kalifornijskom sveučilištu. Stručnjak upravo za Da Vincija. Pedretti je portret analizirao pune tri godine. Ustanovljeno je da su u izradi korišteni isti pigment i ista apretura kao i kod drugih Da Vincijevih radova. Moguće ga je smatrati studijom za Mona Lisin portret. Leonardo je Izabelu d'Este sreo 1499. u Mantovi. Bila je vodeća figura talijanske renesanse i pokroviteljica umjetnosti, čiji je stil odijevanja utjecao na žene Italije i Francuske.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
