Puno je bilo povoda za ovaj razgovor: sporazum dva HDZ-a, dogovori o uspostavi vlasti, ustavne promjene... Odgovori na gotovo sva pitanja nekako su završavali tumačenjem neizvjesne hrvatske pozicije u BiH. Ipak, osjeća se da prvi put Hrvati imaju strategiju. Da će se “žestoko svim demokratskim sredstvima braniti bude li nedemokratskih procesa”. Stvoren je dojam - sada je biti ili ne biti. U takvom ambijentu protekao je ovaj intervju Dragana Čovića za Večernji list.

Hrvati su sporazum koji ste potpisali s predsjednikom HDZ-a 1990. dr. Božom Ljubićem ocijenili kao jedan od najvažnijih događaja posljednjih godina. Koliko on može zaštititi interese najmalobrojnijeg naroda u ovakvoj državi?

Da nemamo ovog sporazuma, svi bi govorili da nismo složni, da nemamo zajednička stajališta o ključnim stvarima. Sada kada smo otklonili te barijere, sporazumom smo i formalno uvezali više od 90 posto hrvatskoga biračkog tijela oko jedne ideje, Ustava, Izbornog zakona, pa i provedbe izbornih rezultata.

No, i sada se vidi da Hrvatima, i kada su svi zajedno, opet više od 90 posto njihove biračke volje može biti ignorirano!

Zato je krajnje vrijeme da se promijeni Ustav BiH, jer će ovakav kakav jest eliminirati jedan konstitutivni narod, a u konačnici to znači i ugrožavanje BiH.

Na koji način ugrožavanje BiH?

Upravo se ovime najviše urušava duh BiH, koja mora biti država triju konstitutivnih naroda, jednokopravnih u Ustavu. Dakle, Hrvata, Srba i Bošnjaka. Možemo s pravom kazati da pojedine nacionalne manjine imaju veća prava nego jedan konstitutivan narod. Ponajviše zbog toga ovaj sporazum je prevažan.

Što je zapravo definirano sporazumom?

Precizirali smo: hoćemo ustavne promjene, ustavnu jednakost koja će biti konzumirana kroz federalnu jedinicu s hrvatskom većinom i koja će imati izvršnu, zakonodavnu i sudbenu vlast. Također, moram naglasiti da ćemo se, uz federalnu jedinicu, boriti za institucionalnu zaštitu Hrvata. To je jednako važno, ako ne i važnije. Time bi svi Hrvati u BiH, ma gdje bili, imali jednaka prava kao i svi drugi. To nam je osobito bitno zbog onih koji su manjina u većinskim bošnjačkim i srpskim područjima. Oni nam moraju biti najveća briga i obveza.

Šta ako se vlast ipak napravi bez volje 90 posto hrvatskog biračkog tijela?

Mislim da se ovaj put to ne može dogoditi, kao što je to urađeno 2000. godine. Time bi definitivno došlo do urušavanja osnova u BiH. Želimo da se donese takav izborni zakon koji neće omogućiti jednom narodu da bira predsjednika drugog naroda i ustav koji jamči izbor predstavnika jednog naroda u državne institucije.

Ako bi se ipak dogodilo takvo konstituiranje vlasti, razmišljate li o ustavnoj tužbi koja bi, primjerice, obrazlagala elemente antidaytonskog rušenja BiH?

Prije svega, treba učiniti sve kako bi se vlast oformila i kako bi država funkcionirala na osnovama onoga što je narod izabrao. Naš je zadatak da pokažemo kako bi bio sulud potez oformiti vlast u BiH bez Hrvata. Ali ako ima ljudi koji su i to spremni testirati, shvatit će vrlo brzo da su otvorili proces koji nije dobar za BiH.

Mislite li da je moguće da BiH u ovakvom ambijentu, kada se potiču podjele, krene naprijed?

Vjerujem da bošnjački predstavnici neće dopustiti da se rade tako ekstremne stvari u 2011. godini kada trebamo razgovarati o europskom putu. Nije vrijeme tvrdolinijaša ili desno orijentiranih stranaka. I ne treba pod krinkom programskih jednakosti i načela praviti matematičke scenarije izbacivanja jednog naroda iz vlasti. To je ismijavanje demokratskog procesa i opasna poruka kako se BiH treba ustrojiti prema mjeri jednoga naroda.

Postoje li “šumovi” u komunikaciji s liderom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom? S njim ste nekada razgovarali na korektan način. Štoviše, izjavljivali ste da je već odavno trebao biti u vlasti. Što se odjednom dogodilo?

S predsjednikom SDP-a ću razgovarati. Ne vidim niti jednog razloga zašto se ne bi uspostavila komunikacija i tražila rješenja. Također, ne vidim prepreke oko suradnje s tom strankom, kao što surađujemo i s drugim pobjedničkim strankama: SDA ili SNSD-om. Jer ako smo do prije tri mjeseca imali normalnu komunikaciju, nema razloga da se tako ne nastavi. No, prije toga treba razjasniti ovo vrijeme nesporazuma. I zašto su moje izjave izvučene iz konteksta kako bi se diskreditirala suština onoga što sam govorio o hrvatskom pitanju. I zašto se Hrvatima oduzima ono što nam sukladno Ustavu pripada.

Jesu li nesporazumi s Lagumdžijom strateške prirode oko uređenja BiH? Prije svega, zbog težnji SDP-a da, umjesto višenacionalne, uspostavi građansku BiH?

Građanska BiH je u ovom trenutku neodrživa. Mi smo kroz prijedlog ustavnog rješenja o organizaciji države na tri razine vlasti, s federalnom jedinicom s hrvatskom većinom, upravo ponudili kompromis između građanskog i nacionalnog uređenja.

Je li to primjenjivo na daytonsku BiH?

Našli smo jednu mjeru decentralizirane države koja na isti način prepoznaje građanina, ali i kolektivitete. Mora se osigurati jednakopravnost Hrvata, Bošnjaka, Srba, ali i svih građana. I to mora biti početni stav. Još nisam čuo nikoga tko je protiv ovih prijedloga. Istini za volju, uvijek se netko potrudi da onome što mi ponudimo, da neki drugi prizvuk.

Suprotno tomu, Vaši prijedlozi o federalnoj jedinici pokušavaju se prikazati kao težnja za trećim entitetom, odcjepljenjem i sl.!

Netko naš prijedlog želi prikazati kao treći entitet i podjelu BiH, a on u biti daje državi jedan moderan vid organiziranja, europski oblik i uvažava temelj BiH – prava tri konstitutivna naroda. Podmeću nam da se želimo odcijepiti i pripojiti - ne znam ni ja kome, ali sve se to radi jer su postali svjesni da će Hrvati predlagati ustroj koji će biti na zadovoljstvo sva tri naroda u ovoj zemlji. Moram biti jasan: bio bih protiv federalne jedinice kada bi ona bila na štetu BiH. Suprotno je! Ona će istinski ojačati državu.

Neki analitičari tvrde da je posrijedi koncept SDP-a koji želi hrvatskom i srpskom narodu uzeti puno više od onoga što im, po ovakvom daytonskom ustroju, pripada!

Događanja u posljednja tri mjeseca mogu se protumačiti samo kao novi pokušaj SDP-a da napravi ono što je napravio prije deset godina. Tada je potpuno eliminaran jedan narod iz konzumiranja vlasti u BiH. S obzirom na činjenicu da to Srbima ne mogu uraditi, i ovaj put idu agresivno prema Hrvatima.

Pa i uzeti mjesto državnog premijera?

Bilo je dogovoreno da se predsjedatelj Vijeća ministara svaki put bira iz drugog naroda, i to iz njihove najjače stranke. Došao je red na Hrvate. Jesu li oni na temelju dobivenih glasova vidjeli priliku da i to uzmu, odnosno da izbace Hrvate iz političkog života iz BiH ne znam, ali ako jesu, onda je to pogubno za BiH.

Ponekad se čini i da HDZ BiH omalovažava rezultat koji je SDP ostvario na izborima.

Ne, mi realno gledamo na izborni rezultat. BiH je krajnje složena, višenacionalna država i to se mora uvažavati. Činjenica je da je SDP dobio apsolutnu većinu od Bošnjaka. I oni moraju uvažavati činjenicu da su postoci hrvatskih i srpskih glasova toj stranci minorni. Sukladno tim rezultatima i daytonskom Ustavu, treba se gledati i na uspostavu vlasti.

Ali SDP se predstavlja kao multietnička stranka.

Onda možete kazati da je i HDZ BiH multietnička stranka. I mi smo predlagali svoje ministre - Srbe u Federaciji i Bošnjake u županijama. Ne treba prikrivati tko glasuje za koju stranku. Činjenica je da su za aktualnog hrvatskoga člana Predsjedništva glasovali uglavnom Bošnjaci. Ako to nije dovoljno da bi se zaključilo da Hrvata biraju drugi, onda ne znam kako argumentirati da se ovaj sustav mora mijenjati.

Onda se i za HDZ može reći da pripada proeuropskoj koaliciji.

Apsolutno!

Postoje li u međunarodnoj zajednici oni koji prihvaćaju “ignoriranje” hrvatske većine u budućoj vlasti?

Još nisam susreo predstavnike međunarodnih institucija i onih koji dolaze u BiH koji na taj način promišljaju. Imao sam na desetke sastanaka u posljednjih nekoliko mjeseci s predstavnicima međunarodnih institucija i svi oni ne žele biti u središtu zbivanja u BiH. Tu je i problem. Imamo institucije međunarodne zajednice koje se tobože ne žele miješati u stvari u BiH, a kada stvari krenu naopako, onda žele arbitrirati. To nije dobro. Sada je pravo vrijeme da sjednemo zajedno, pa i s predstavnicima međunarodne zajednice, i dogovorimo što će oni raditi u BiH.

Uoči izbora već ste započeli određene dogovore.

Mi smo pravodobno otvorili priču s predstavnicima Bošnjaka i Srba. Istodobno smo napravili dosta kvalitetan dogovor sa SNSD-om. Iako ništa nismo potpisali, dogovor je izuzetno kvalitetan.

Niste potpisali sporazum s Dodikom!?

Nije bilo potrebe za pisanom formom jer postoji povjerenje. Nešto slično smo željeli uraditi s Bošnjacima. Pozivao sam i Bošnjake. Čelnika SDA Sulejmana Tihića pitao sam da mi kaže jedan razlog zašto bi netko od Hrvata bio bliži nekoj stranci u Banjoj Luci nego u Sarajevu. Nema niti jedan valjan razlog. Dapače! Može biti samo obratno jer dijelimo puno više.

Što bi se dogodilo da nije bilo predizbornih dogovora kao što je ovaj s Dodikom?

Oni su svojim izbornim rezultatom zaštitili i naš rezultat. Bilo bi normalno da se i drugi izborni pobjednici tako ponašaju. Da nije bilo takvih dogovora, ne bi nam značilo ni 100 posto hrvatskih glasova u BiH. Da su svi Hrvati u BiH glasovali za nas, imali bismo u Zastupničkom domu 7-8 zastupnika, a to nije ni jedna petina strukture Parlamenta. Zbog toga su nama potrebni stalni kontakti s drugim strankama i bit ćemo sudionici svih procesa jer je to interes Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda u BiH.

Stalno naglašavate da želite imati jednake odnose s bošnjačkom kao i srpskom stranom.

Svaki od tri naroda ima svoje interese u BiH i svatko s drugim pokušava napraviti koncept kako bi ih realizirao. Tako se ponaša i HDZ BiH i drugi predstavnici hrvatskoga naroda. Pa mi smo imali jako kvalitetan odnos sa SDA i ja i dalje činim sve da se to nastavi. S Tihićem sam se susreo već četiri-pet puta, čujemo se telefonom… Mi smo odgovorne osobe. Zajedno smo potpisnici mnogih sporazuma. Moramo sjesti s predstavnicima druga dva naroda i početi pregovore. Ne možemo bez Bošnjaka i Srba graditi vlast i budućnost. Kao što se vlast i budućnost ne može napraviti ni bez Hrvata.

Može li se u ovakvim programsko-matematičkim kombinacija ostvariti projekt federalne jedinice s hrvatskom većinom?

Trebamo raditi na sve kvalitetnijem ambijentu da se to može realizirati. Što nas netko više motivira da napustimo ovu državu i stvara pritisak i želi nas eliminirati, taj nas okrupnjava i stvara slogu u narodu. I želju da izgradimo što demokratskiju BiH. Nikada nismo imali usuglašenija stajališta nego što je to danas.

Jesu li takvi osjećaji i bosanskih Hrvata, koji ponekad osjećaju strah da bi mogli biti izvan ovih procesa?

Naši stavovi su dobili pisanu formu. Njima se više ne može spekulirati. Mi u svakom svome rješenju, a to smo kazali i u Kreševskoj deklaraciji, tražimo diskontinuitet (nepovezanost, nap.a.) teritorija. Upravo je to ta federalna jedinica. Dakako da je u nju uključena Posavina, središnja Bosna, Hercegovina... sva mjesta gdje žive Hrvati. Ne postoji niti jedan hrvatski političar, osobito u HDZ-u BiH, koji na drukčiji način gleda na rješenje hrvatskoga nacionalnog pitanja. Ali, ponavljam još jednom, tražim ćemo takva rješenja koja će institucionalno zaštititi sve - bili ili ne u toj federalnoj jedinici.

Znači li to - Posavina - puno šire nego sada?

To je stvar dogovora. Sada ne trebamo otvarati teritorijalnu priču jer bi baš to moglo zatvoriti mogućnost dogovaranja.

Imaju li dva HDZ-a različit pristup Posavini?

Da smo imali bilo što suprotno, sigurno ne bismo u ime naših stranaka dr. Ljubić i ja potpisali sporazum. Jasno smo usuglasili sve oko svih strateških pitanja. Kada bi Hrvati odlučivali o ustroju BiH, imalo bi smisla govoriti o tim detaljima. Svi oni koji misle da mogu ugasiti RS voljom bošnjačkog ili hrvatskog naroda - griješe. RS je daytonska realnost i o njemu se može isključivo odlučivati u zajedničkom domu. Sve suprotno su fantazije pojedinaca.

Kako to da ono što nije uspjelo Zagrebu, uradilo je Sarajevo - “ujedinilo” dva HDZ-a?

Iznenađuje me nesmotrenost službenog Sarajeva, odnosno s koliko je neopreza i netaktičnosti zbilo redove Hrvata. Uspjeli smo za 10-ak dana ono za što bi nam vjerojatno trebalo nekoliko mjeseci. Inače, očekivao sam da će vodeće stranke iz Sarajeva zvati na zajednički dogovor gdje će se dogovarati o uspostavi vlasti. To je bila dosadašnja praksa.

Dva HDZ-a su bila toliko podijeljena da je bilo i fizičkih obračuna. Koliko je homogenizacija Hrvata, pa i sporazum, približila i ljude i stajališta?

Dr. Božo Ljubić i ja smo najprije raspravili iskrenost našeg dijaloga. Imam osjećaj da smo to do kraja razjasnili. Onda je sve drugo išlo lako. Baš kao i kod nas, ne vidim ozbiljnih prepreka ni u komunikaciji naših suradnika. Očekujem da će suradnja svakim danom biti sve bolja i cilj je da obje stranke profitiraju iz ovog sporazuma. Bit će i onih koji su sebe gradili na podjelama pa su ovaj put ugroženi, ali to je tolika manjina da više nije vrijedno spomena. Važno je raspoloženje naroda kada je u pitanju sporazum. Još nisam čuo čovjeka među Hrvatima koji je imao prigovor na nešto što smo dogovorili. Ohrabren sam onim što smo uradili.

Jesu li Hrvati iz svih regija dovoljno uključeni u taj dogovor?

U HDZ-u BiH vodimo računa o tome. Moj zamjenik je iz Kaknja, glavni tajnik iz Posavine... Tako je i u Parlamentu i na svim razinama. Tako je bilo i kada smo potpisivali sporazum s HDZ-om 1990. Time eleminiramo i sve one koji žele praviti podjele između Hercegovine i Bosne. Mi smo tu školu prošli prije 10 godina i više je nitko neće ponoviti. Pa Statut stranke smo promijenili da u Predsjedništvu imamo ljude iz svake regije.

Načelno, hoće li se predstavnici koalicije o svim kadrovima zajedno dogovarati, pa i onima koji budu u Vašoj ili njihovoj kvoti?

Mi nismo dijelili fotelje. Kazali smo da nam je kvaliteta na prvom mjestu. Ako treba, nećemo biti u vlasti nikako, ako to znači da ćemo time napraviti iskorak. Ali ono u što Vas uvjeravam, baš kao što smo dr. Ljubić i ja, tako su i naše stranke čvrste u principijelnim stajalištima oko temeljnih pitanja uređenja BiH, osobito hrvatskoga pitanja i uspostave vlasti. Budite sigurni da ćemo imati žestoke demokratske odgovore bude li nedemokratskih pokušaja izbacivanja iz vlasti.

Je li u hrvatsku koaliciju dobrodošao Čolakov i Zubakakov HSS-NHI?

Nemam predrasuda prema bilo kojoj osobi i možda je to moj problem u politici. Svi ovi ljudi koji na sličan način promišljaju o budućnost BiH i Hrvata, dobro su došli u ovu koaliciju. Nije ni važno što su govorili u kampanji.

Tako mislite i za HSP BiH?!

Apsolutno! Nema prepreka za to. Uostalom, u kampanji smo potpisali sporazume s hrvatskim stranaka gdje smo ponudili platformu koja je ista za sve.

Planirate sabor HDZ-a BiH, primjerice u ožujku 2011.!?

Moguće. Sabor će biti svakako u prvih šest mjeseci iduće godine. O konačnom datumu će odlučivati stranka, a njegovo održavanje će biti prilagođeno aktualnostima u BiH. Želimo da protekne u miru, nakon uspostave vlasti. Ali svakako će biti prije ulaska u proces ustavnih promjena. Budući da je 11. sabor, želimo da dobije i neke druge forme jer mi smo moderna stranka u BiH i stožerna stranka Hrvata u BiH.

Jeste li autokrat? Kažu kako stranku vodite s puno autoriteta, da ste okruženi ljudima koji se boje reći svoje mišljenje, suprotstaviti Vam se...?

U kojoj mjeri ja imam odnos sa svojim suradnicima, to oni mogu sami procijeniti. Ne sjećam se niti jedne odluke na Predsjedništvu, Središnjem odboru ili Nacionalnom vijeću koja je donesena preglasavanjem. Nemoguće je da ja mogu upravljati sa 130 ljudi Središnjeg odbora. Nisam takva osoba. Krajnje sam uvjeren da smo napravili demokratsko okruženje u HDZ-u. Uostalom, ako je tako, sabor je šansa da se to promijeni.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’