U Bibliji sol se spominje više puta. Teško je zamisliti život bez soli. Sol daje hrani dobar okus. To svojstvo soli spominje i Job: “Zar hranu bljutavu jedemo bez soli?” (Job 6,6). Sirah, kad nabraja što je najvažnije za život, između ostalih namirnica nabraja i sol: “Najvažnije su potrebe ljudima za život voda i vatra, željezo i sol, brašno pšenično, mlijeko i med, sok grožđa, ulje i odijelo” (Sir 39,26). Kod proroka Elizeja vidimo kako sol ima i očistiteljsku ulogu. “Ozdravio je vodu” (usp. 2 Kr 2,19-22).
Već u Levitskom zakonu bilo je određeno da svi žrtveni prinosi moraju biti osoljeni: “Svaku svoju žrtvu prinosnicu posoli. Ne ostavljaj svoje žrtve prinosnice bez soli Saveza sa svojim Bogom: sa svakim svojim prinosom prinosi i sol” (Lev 213).
I Isus je u svojim govorima koristio metaforu o soli. Najpoznatija je ona iz Matejeva Evanđelja iz Govora na gori: “Vi ste sol zemlji. Ali ako sol obljutavi, čime će se ona osoliti? Više nije ni za što, osim da se izbaci van i da je ljudi pogaze” (Mt 5,13).
Nakon rasprave među apostolima tko je među njima najveći i Isusova govora o zavođenju evanđelist Marko donosi jedan kratki tekst u kojem Isus koristi metaforu o soli: “Jer, svatko će biti vatrom soljen. Sol je nešto dobro, ali ako sol postane neslana, čime ćete nju soliti? Imajte u sebi soli i tako ćete imati mir jedni s drugima” (Mk 9,49-50). Mnogi bibličari kažu da je ovaj dio Evanđelja teško razumljiv. Neki tvrde kako je te retke protumačio sv. Pavao: “Neka vam riječ bude ljubazna, solju začinjena, da znadete odgovoriti svakom kako treba” (Kol 4,6). Drugi tvrde kako “valja zapaziti da se zaključak ove rasprave nadovezuje na nastojanje koje ju je izazvalo - preuzetnost učenika da zauzmu prvo mjesto”. Raymond E. Brown piše: “Dvanaestorica su pozvana da prije vremena suda budu poput ognja i soli koji čiste i poboljšavaju postojeće”. I mi smo pozvani da budemo u svojem vremenu i prostoru danas poput soli.•
“Neka vam riječ bude ljubazna, solju začinjena, da znadete odgovoriti svakom kako treba”
