Konačno je dijaspora bila na pobjedničkoj strani. Apsolutna većina birača izvan Hrvatske dala je glas kandidatkinji HDZ-a Kolindi Grabar Kitarović. Dijaspora je prije ovih izbora uglavnom bila na gubitničkoj strani. Na prošlim predsjedničkim izborima pobijedio je Josipović, a oni su glasovali za Bandića. Izgubili su i oba puta kada je pobijedio Stjepan Mesić. Glasovali su (2000.) za njegova protukandidata Dražena Budišu, a 2005. za Jadranku Kosor. Slično je bilo i na parlamentarnim izborima. Na posljednjima dijaspora je bila za HDZ, pobijedio je SDP.
Od 260 tisuća hrvatskih državljana u BiH, njih čak 240 tisuća jučer nije izišlo na izbore. Dakle, 90 posto je ostalo doma. A onih nešto manje od 20 tisuća što je glasovalo u BiH manje su jedan posto od ukupnog broja birača. Unatoč tomu, top vijest svih medija je “masovni izlazak bh. Hrvata”. Još je apsurdnije da se oni koji su glasovali označavani kao uzurpatori tuđih prava. Kako se u budućnosti ne bi ponavljala jučerašnja blamaža u Mostaru, Hrvatska mora preciznije urediti ovo pitanje. Jasno je da bi za razliku od desnice, ljevica rado ukinula pravo glasa Hrvatima u BiH. Za vrijeme Sanaderove Vlade postignut je kompromis da se u BiH glasuje na samo pet mjesta. Time se stvorio privid da se bh. Hrvatima dalo pravo, a zapravo većina ga fizički ne može ostvariti. Jučer je to rezultiralo kaosom. Svi Hrvati iz Hercegovine i dijela Bosne mogli su glasovati samo u jednoj mostarskoj školi. Zbog svega, specijalci su u Mostaru morali osiguravati red, a liječničke ekipe imale su više posla na biralištima nego u ambulantama. Nije korektno bh. Hrvatima na takav način onemogućavati biračko pravo. Osobito što bi i danas, kada bi zatrebalo, opet masovno krenuli u obranu Hrvatske. Bili bi puno duži redovi autobusa s bojovnicima nego jučer s glasačima.
Uz sve nevolje s pravom glasa, izbori Hrvatima u BiH donose i opasne podjele. Moraju se svrstavati uz određene stranke, što ih udaljava od vezivanja za institucije države. Pogubno bi bilo kada bi se zbog ovih ili bilo kojih drugih izbora narušio sadašnji odnos vlasti i oporbe u Hrvatskoj prema bh. Hrvatima. On je posljednjih godina konstruktivan. Međutim, sljedeći mjeseci i godine su prijelomni. Slično kao devedesetih, danas Hrvatima u BiH treba sveopće hrvatsko jedinstvo. Bez obzira na predizbornu kampanju, rezultate glasovanja, animozitet, i ljevica i desnica moraju snažno lobirati za položaj svojih sunarodnjaka.
Sadašnje unutarstranačke podjele u RH velika su im opasnost. Vjerojatno kada se strasti malo smire i ljevici i desnici će opet položaj Hrvata u BiH biti prvorazredno strateško pitanje. Nova predsjednica ima međunarodno iskustvo i vrlo dobro zna kako položaj bh. Hrvata izgleda iz perspektive Zagreba, ali i Bruxellesa. Bez obzira na ograničene ustavne ovlasti, Kolinda bi na primjeru BiH mogla pokazati kako iskustvo, znanje i ugled stečen u međunarodnoj zajednici mogu biti iskorišteni na pravi način. Za bh. Hrvate bio bi to dokaz da su ovoga puta dobro birali.
Nije mi jasno: u BiH ne zive hrvati, vec bosansko-hercegovacki katolici. Ako bih katolici zele da budu hrvati, mislim da je onda logicno da se odsele u RH. Katolici u BiH zive u BiH a ne u Hrvatskoj. S toga, ne vidim uopce razlog zasto bi im vlada BiH omogucila da glasaju za RH u BiH. To BiH nije obavezna uciniti. Ako katolici u BiH imaju zelju glasati na izborima u RH, onda neka se upute u obliznje gradove RH i neka glasaju. A ako ipak zele da to cine u BiH - neka to rade u Ambasadi RH. Kao i sva druga dijaspora. S time, BiH je ucinila i vise nego sto je trebala. ;)