Novac je u načelu roba za koju se može kupiti svaka druga roba. Ali i platiti usluga. Kaže se i to da je novac obračunska jedinica, spremnik vrijednosti i sredstvo razmjene. Novcem se uspoređuju vrijednost i cijena, novcem se reguliraju poslovanje i raspodjela te još mnogo toga. Prije pojave novca ljudi su robu razmjenjivali trampom (roba za robu), prvi oblici novca pojavili su se prije pet tisuća godina u Mezopotamiji, a prvi metalni novac pojavio se prije tri tisuće godina. Potom se pojavljuje papirnati novac sa zlatnom podlogom, a potom i bez zlatne podloge.
Kad su države počele kovati i tiskati novac bez pokrića, pojavila se inflacija. Po kratkoj definiciji, inflacija je povećanje opće razine cijena, a pojavljuje se kad prevelika količina novca u optjecaju nije popraćena odgovarajućom proizvodnjom proizvoda pa novac gubi na vrijednosti. Mnogi makroekonomisti slažu se oko toga da relativno mala i kontrolirana inflacija potiče razvoj. No, ako se ne obuzda, prijeti krahom. Prvi su pogubnost enormno visoke inflacije osjetili Rimljani 200 godina poslije Krista. Naime, zbog ratova i kuge pojavio se manjak radnika, što je rezultiralo velikim povećanjem plaća pa je sve poskupjelo. Rimski carevi nisu mogli isplaćivati vojsku koja se okrenula protiv njih i Rimsko Carstvo je propalo.
Neki povjesničari tvrde da je inflacija zapravo stvorila Ustav SAD-a, a u Kini je hiperinflacija na vlast dovela komuniste. Njemačka je dva svjetska rata financirala hiperinflacijom. I oba izgubila. I Milošević je svoje agresorske ratove financirao hiperinflacijom. Nevjerojatno je, ali istinito, to da je jugoslavenski dinar imao ukupnu inflaciju pet tisuća trilijuna (piše se jednom peticom i 15 nula) posto. Hiperinflacija je znala toliko obezvrijediti novac da se nije isplatilo krivotvoriti ga jer su bili veći troškovi tiskanja novčanica od njegove vrijednosti.
No, netko je u vrijeme inflacije 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća dobro prošao. Rata za kredit od kojeg se mogla izgraditi obiteljska kuća prvih godina iznosila je visinu jedne prosječne plaće, a samo nekoliko godina potom bila je u visini cijene kutije cigareta. Ljudi su nastojali dinare pretvoriti u čvrste zapadne valute pa se pojavio šverc njemačkom markom, posebice u zapadnoj Hercegovini. Prisjetili smo se anegdote iz tog vremena. Inspektori Savezne financijske inspekcije su u jednom zapadnohercegovačkom mjestu sreli osnovce i pitali ih:
- Gdje se i kod koga u gradu može kupiti njemačkih maraka?
- Ako je na sitno do pet tisuća, može i kod mene - uzvrati jedan klinac.
Glumac Fabijan Šovagović volio je tada pričati vic:
- Gdje ima njemačkih maraka?
- Ima ih u Širokom, Posušju, Ljubuškom, Čitluku, Grudama, Livnu, Duvnu, Imotskom… Ima "podikoja" i u Njemačkoj!
No, novac mijenja svoj oblik, ali i ćud. Plaćanje karticom sve više raste, a pojavile su se i kriptovalute. Bitcoin sve više ugrožava i dolar, i euro i sve druge "klasične" valute. Mnogi unuci rudara sada "rudare" bitcoine. Zagovornici bitcoina tvrde da je nemoguće hakirati tu kriptovalutu koja se računa i na osam decimala te naglašavaju da s bitcoinom ne može biti varanja jer je matematički precizno temeljen. Zanimljivo je to da bitcoin nije u banci, već da je banka u bitcoinu. No, veliki kriminalci izbjegavaju kriptovalute, i dalje im je najdraži – keš!
Ruska agresija na Ukrajinu izazvala je energetsku krizu koja je rezultirala enormnim rastom cijena, odnosno inflacijom. EU i SAD traže načine kako izbjeći recesiju, a predstoji i bitka protiv visoke inflacije. Treba na sve moguće načine obuzdavati inflaciju kako ne bi dobila – akceleraciju. Stopa inflacije u BiH prošle je godine iznosila visokih 16,3 posto (na godišnjoj razini). Makroekonomisti računaju da bi ovogodišnja stopa inflacije mogla biti oko devet posto, a da bi u 2024. godini mogla pasti ispod pet posto.
Bilo kako bilo, novac će i dalje vladati svijetom, bilo "kešom", karticama ili kriptovalutama. Osim toga, nije sve u novcu (ili: nije u šoldima sve!), ima nešto i u nekretninama. Te dionicama, državnim obveznicama i slično. Pavao apostol kazao je: "Ljubav prema novcu korijen je svemu zlu!" Novac će i dalje svoju moć crpiti iz neobjašnjive čovjekove potrebe koju je svojim riječima opisao komičar Danny Kaye: "Čovjek troši novac koji nije njegov za stvari koje mu nisu potrebne da bi se dopao ljudima koje ne podnosi!".
