Svake godine u svibnju puno se govori i piše o kraju Drugog svjetskog rata, o slomu fašizma, o antifašizmu. Govori se i o antifašističkom fašizmu i obratno. No, govori se i piše i o mogućem trećem svjetskom ratu. O četvrtom se i nema što govoriti jer bi se vodio lukom i strijelom. Svatko normalan zna i zbog čega, a nadamo se da će to shvatiti i glave koje prijete bojevim glavama.
Trebalo bi ozbiljno progovoriti i o ratu s početka 90-ih godina prošloga stoljeća. Povijesni odmak dovoljan je da se sa znanstvene strane osvijetle uzroci i posljedice, kako se takvo nešto ne bi ponovilo u 21. stoljeću. No, umjesto toga čuje se zveckanje oružjem, umjesto oružanog rata svjedoci smo hibridnog, medijskog i njima sličnim ratovima.
Brojne su političke struje čvrsto ukopane u neke utopijske rovove iz kojih nema pomaka u bolju budućnost. Iz neeuropske busije ne može se do Europe. Pa ni do Rusije. No, verbalno su svi lideri zemalja zapadnog Balkana za Europu. Na summitu Procesa Brdo - Brijuni u Tirani državni čelnici uputili su apel Europskoj uniji o tome kako je proširenje EU-a na prostor zapadnog Balkana pitanje od geostrateške važnosti. Rečeno je kako bi puna integracija zemalja zapadnog Balkana u europski sustav vrijednosti bila važna za sveukupnu europsku stabilnost. Politički čelnici iz Bosne i Hercegovine na summitu Brdo – Brijuni ponovili su važnost europskih integracija pa je tako Milorad Dodig naglasio kako je opredjeljenje BiH nastavak europskog puta za koji postoji konsenzus svih relevantnih bh. političkih lidera. Na marginama ovoga summita došlo je do rasprave između Dodika i Džaferovića oko Godišnjega nacionalnog programa za NATO. Ponovno se pokazalo kako su svi za EU, ali i to kako nisu svi baš za NATO.
Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je zabrinutost zbog nedostatka napretka u regiji i nedostatka zanimanja Bruxellesa. Pitanje je hoće li novoizabrana Europska komisija imati više sluha za proširenje EU-a na zapadni Balkan čije zemlje trebaju jasnije i glasnije artikulirati svoja proeuropska stremljenja. Inače će mladi u još većem broju krenuti u Europu. Kad neće brdo Muhamedu, hoće Muhamed brdu!
Puno se očekivalo od Angele Merkel, znane i kao Mutti. Koja se nekome pokazala kao majka, a nekome kao maćeha. Što nas podsjeti na nezgodnu zgodu s Mujom u nekom njemačkom trgovačkom centru. Mujo je htio kupiti koku, ali nije znao kako se koka, kokoš, kaže na njemačkom jeziku. No, snađe se. Uze jedno jaje s police i upita djelatnicu trgovačkoga centra:
- Wo ist Mutter?
Europska unija puno je toga obećavala zemljama zapadnog Balkana, ali i one su puno toga obećavale kad je u pitanju ispunjavanje uvjeta za članstvo, a sve nas podsjeti na savjet jednog Ere s ovoga svijeta svome sinu:
- Sine moj, sve što nekome obećaš, nastoj po svaku cijenu ispuniti to obećanje, ali nikome ništa nemoj obećavati!
Najodgovorniji u BiH trebali bi konačno shvatiti da je BiH država triju jednakopravnih naroda, da je treba ustavno ustrojiti na tim načelima. Tjeranjem nacionalnog maka na “građanski” konac minira se bosanski lonac! Nedavna istraživanja, koja su uz podršku Fondacije Friedrich Ebert u BiH, proveli istraživači s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu pokazuju nove dimenzije iseljavanja iz Bosne i Hercegovine te goleme promjene u društvenom, gospodarskom, socijalnom i demografskom smislu. Oko 47 posto mladih u BiH želi u Njemačku, obećanu zemlju, iz koje mladi odlaze u druge države. Nevjerojatno je da gotovo 62 posto mladih u BiH, u manjoj ili većoj mjeri, želi napustiti zemlju, što je za 12 posto više nego prije tri godine.
Mladi u BiH imaju snažniju želju za napuštanjem svoje države od vršnjaka u Hrvatskoj i Sloveniji, ali znatno slabiju želju od vršnjaka iz Srbije. Slaba je to utjeha, ali i jako upozorenje za vlasti u Srbiji, koja se konačno mora potpuno okrenuti zapadnim vrijednostima ili će postati bezvrijedna. Mladi se prema bogatom Zapadu odnose kao jedna dokona dama prema nekom ne baš zgodnom muškarcu, ali prilično bogatom. Reče za njega:
- Nije zgodan, ali ima ono nešto! •
