Tko još nije kupio komad zemlje za Mjesecu, neka se požuri jer cijena bi mogla porasti nakon vijesti da je skupina znanstvenika uspjela uzgojiti prve biljke na tlu dovezenom s tog prirodnog Zemljina satelita. Hrvati imaju ušteđeno oko 250 milijardi kuna, od čega oko 35 milijardi u gotovini pa, ako netko želi ekstra zaradu, može uložiti u ekstraterestrijalno zemljište, najbolje uz neko od dvadesetak mjesečevih mora, zapravo ravnica koje su prvi astronauti nazvali morima jer su im sličile na velike vodene mase. Može se, dakle, kupiti krasna parcela prvi red do Mora kriza ili Mora para, kako su neka nazvana pa će se, tko zna, jednog dana moći nešto i rentati.
Ako netko zaslužuje otvoriti prvi "zimmer frei" na Mjesecu, onda su to Hrvati. Trebaju se samo javiti Mjesečevu veleposlanstvu koje je osnovao Amerikanac, a tko bi drugi, Dennis Hope, poduzetnik koji je okupio milijune svemirskih entuzijasta i prodaje zemljište uz reklamu: "Možda ga ne možete posjedovati ovdje, ali ga možete posjedovati tamo gore!" U brojnim medijskim nastupima tvrdio je da je pronašao rupu u sporazumu o svemiru iz 1967. koji određuje da nijedna nacija ne može svojatati ili okupirati nebeska tijela. Ako ne mogu države, mogu pojedinci, zaključio je Hope i pun nade javio se UN-u.
To što je uz podsmijeh dobio odbijenicu ne sprečava ga da godinama prodaje parcele na Mjesecu za oko 40 dolara po hektaru (s uključenim lunarnim porezom i naknadama, valjda i pečatom). Biznis ide, ta Mjesec ima površinu od 37,9 milijuna četvornih kilometara. Ako fizički i ne uzmognete otputovati do svog 380.000 kilometara udaljenog grunta, možete se makar tješiti da kad, u ovozemaljskom beznađu, zalajete na Mjesec, barem lajete na svoje. No ostavimo prodaju nekretnina agentima i mešetarima i okrenimo se znanstvenicima.
U časopisu Communications Biology istraživači sa Sveučilišta Florida objavili su da biljke mogu uspješno nicati i rasti u Mjesečevu tlu poznatom i kao lunarni regolit. Površina Mjeseca puna je sitne, od stijena nadrobljene prašine koju su astronauti ponijeli na Zemlju tijekom NASA-inih misija Apollo (Apolon) 1969. i 1972. godine. Radilo se o oko 380 kilograma uzoraka od kojih je tim na Floridi dobio vrlo male količine po biljci. I s tim malim količinama uspjeli su napravili prvi veći korak prema uzgoju biljaka za hranu i kisik na Mjesecu ili za neke buduće svemirske misije.
U roku od tri dana niknulo je sjeme talijina uročnjaka, lat. Arabidopsis thaliana, cvjetnog korova iz obitelji krstašica, posijanog u 12 posudica. Dokazali su tako da biljke mogu rasti u lunarnom regolitu, premda nešto sporije od usporednih uzoraka vulkanskog pepela sa Zemlje sa sličnim mineralnim sastavom i veličinom čestica. – Ovo pokazuje da zemaljski život nije ograničen samo na Zemlju – rekao je jedan od članova tima.
Otkriće je važno i zbog povratka ljudi na Mjesec, koji je NASA planirala za 2024. godinu, pa odgodila na 2025., što je također upitno jer se svako malo nešto zakomplicira oko tog pothvata teškog oko 28 milijardi dolara, o kojem je maštao i George Bush, ali ga je prizemljio Barack Obama procijenivši da ovdje dolje ima prečih stvari. Riječ je o projektu nazvanom Artemida, po Zeusovoj i Letinoj kćeri, Apolonovoj sestri blizanki, božici Mjeseca, lova i koječega još.
Povratak ljudi na Mjesec, koji će zadati dodatne glavobolje zagovornicima teorije da čovjek na Mjesec nikad nije ni kročio i da sve izrežirano u nekom hollywoodskom studiju, zacrtan je u direktivi bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji je valjda računao da će on, a ne Joe Biden, prvi mahnuti astronautkinji i s NASA-inom šiltericom na glavi kazati neku povijesnu, poput, na primjer, "Make Moon great again!", a ne bismo se iznenadili ni da zapleše "moonwalk" u stilu Michaela Jacksona.
Trump, zapravo, još ima šanse za to ako pobijedi na sljedećim izborima 2024. Uspije li se misija Artemida pripremiti, a jedna od komplikacija su i specijalna odijela koja neće biti dovršena prije 2025., bit će to prvi put da će na Zemljin satelit sletjeti jedna žena, 56 godina nakon Neila Armstronga i 59 od posljednjih koraka na Mjesecu, najskupljih šetnji u povijesti. Upravo je cijena glavni razlog zašto će toliko vremena proći do nove misije, ali i to što je Mjesec osvojen, a prvi se pamte. Sad je novi izazov lansirati prvu ženu, a Joe Biden razmišlja i o prvom Afroamerikancu. Nakon toga, sljedeća meta je Mars, a rok 2040. godina. Dovoljno vremena da se zovne čovika Hopea i kupi par hektara. Nek' se nađe. Možda sjednu i neki poticaji, ne bi čudilo kad se zna za što se sve daju, pa zašto ne i za nebeske pašnjake...
