Zračni promet u BiH mogao bi biti obustavljen, preleti iznad njezina teritorija zabranjeni, a imovina državnih institucija u zemlji i inozemstvu zaplijenjena. To je još jedan u nizu crnih scenarija za blisku budućnost BiH, koji se gotovo pa svakodnevno slažu jedan na drugi.
Pitanje uhićenja Milorada Dodika, odcjepljenje Republike Srpske ili promjene vlasti na državnoj razini trenutačno su zasjenili posljedice arbitražnog spora između Vlade RS-a i slovenske tvrtke Viadukt, po kojem ovaj entitet, a zapravo država BiH kao međunarodnopravni subjekt, mora žurno isplatiti više od 55 milijuna eura odštete Slovencima zbog (očito) nezakonitog raskida koncesijskog ugovora za gradnju hidroelektrana na Vrbasu. Iako se presuda odnosi na RS, međunarodni arbitražni mehanizmi omogućuju da se iznos duga naplati s računa bilo koje državne institucije BiH. Zbog toga je Eurocontrol, na osnovi izvršnog naloga iz Bruxellesa, blokirao račun Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) iako ta institucija nema nikakve veze s predmetom spora. Obustavi li Eurocontrol priljev novca BHANSA-i, a to će se dogoditi ako se žurno ne izmiri dug po arbitražnoj odluci, zračni promet u BiH mogao bi doživjeti potpuni kolaps.
I to je tek jedna od štetnih posljedica. Ignoriranje obveze plaćanja duga Viaduktu dovest će i do blokade ostalih državnih računa i rasprodaje imovine BiH po svijetu. Naravno, kamate se gomilaju iz dana u dan, a kako unutar BiH nema dogovora o načinu izmirenja duga, pitanje je na koliko će na kraju narasti ova financijska obveza.
Većina "normalnih" država ne bi se dovela u ovakvu poziciju, a ako i bi, ključno pitanje bilo bi utvrđivanje odgovornosti za takvu situaciju. No u BiH je to sporedno pitanje, a glavna medijska i politička bitka vodi se oko toga iz čije će se blagajne platiti obveza. Logično bi bilo da to učini Vlada RS-a, čiji su postupci i doveli do negativne arbitražne presude. Međutim, ovaj entitet tvrdi da nema novca za isplatu i očekuje da se sve riješi iz državne blagajne jer je u konačnici država BiH ona od koje se novac potražuje. Sad je Dodik vjerojatno sretan što nije proglasio odcjepljenje od BiH jer bi mu prva "čestitka" bila isplata naknade Slovencima. Ovako je ta obveza na državi BiH, a ona ne može bez konsenzualne političke odluke isplatiti dug. Bošnjački političari ne žele plaćati dug koji su napravili "secesionisti iz RS-a", kako nazivaju Dodika i njegove suradnike koji su prije nešto više od mjesec dana krenuli s proglašenjem zakona kojima se onemogućuje djelovanje brojnih državnih institucija na teritoriju RS-a. Jer, treba znati da se državni proračun zbog veće ekonomske aktivnosti, ali i broja stanovnika, značajno više puni s teritorija entiteta Federacija BiH nego iz RS-a.
Zbog slučaja Viadukt političke su se pozicije u BiH zaokrenule pa sad Srbi traže djelovanje države BiH, a Bošnjaci entiteta RS. Dodat ćemo ovo nizu bh. apsurda kojima svjedočimo u protekla tri desetljeća. Jedan od njih je činjenica da je u vrijeme raskidanja koncesijskog ugovora sa Slovencima ministar energetike RS-a bio Petar Đokić, koji je i danas, 20-ak godina poslije, na toj poziciji. Njemu i vlastima RS-a Slovenci su, bez arbitraže, nudili sporazumni raskid ugovora uz odštetu od "samo" četiri milijuna eura. Iako je bilo jasno da će u arbitraži izgubiti, glatko su odbili Slovence, koji sada samo čekaju vidjeti s kojeg će im bh. računa leći više od 55 milijuna eura. A i kada Viadukt, onako ili ovako, naplati novac, Đokić će ostati ministar, a Srbi i Bošnjaci vratit će se na "početne postavke" u borbi između države i entiteta. I to je BiH.
