U prošloj sam kolumni pisao o drevnim civilizacijama, a u ovoj donosim priču o razvoju moderne civilizacije, demokraciji i svemu onome što sa sobom nose.
Razvoj moderne civilizacije
Ni jedna civilizacija nije strogo odvojena od druge. Razvoj sadašnje moderne civilizacije kontinuirani je proces nadgradnje na ono što su naši preci stvorili. Počeci civilizacije vezani su uz socio-ekonomske karakteristike u koje se ubrajaju: centralizacija i domestikacija ljudi i drugih organizama te specijalizacija rada, kulturno ukorjenjenje ideje o progresu i supremaciji. Razvoj arhitekture i institucija poreza te društvena ovisnost o poljoprivredi i ekspanzionizam. U tom kontekstu napredak civilizacije u suprotnosti je s necentraliziranim plemenskim društvom - nomadima.
Metamorfoza moderne civilizacije od one krajem kamenog doba, preko povijesnog, koja je počela na Bliskom istoku, sa sve većom gustoćom stanovnika i složenije društveno uređenje, potom centralizacija - politička i gospodarska vlast, uz uvođenje vojske i policije te tijela za prikupljanje poreza. Nemalo važne su i institucije duhovno uzvišene - svećenstvo i gradnja sve većih crkava i palača. Razvoj trgovine doveo je do uvođenja novca kao medija za razmjenu dobara. Sve to omogućilo je nastanak pisma, matematike i astronomije.
Demokracija
Konačno je društvo preoblikovano u moderno civilizirano društvo. Dug je to bio put, ali u pozadini svega što je odlučeno, povijesni su događaji imali itekakav utjecaj. To znači da smo svjesno koristili iskustvo kako bismo stigli do modernijeg uređenja.
O tome govore i povjesničari. Riječ je o demokraciji u modernoj civilizaciji. Ilijad je prvi nazvao zemlju Lykia po imenu glavnog grada (izvorno prijestolnica). To je planinsko mjesto nastanjeno neznanim pomorskim narodom, a čije podrijetlo ni dandanas nije točno potvrđeno.
Herodot je tvrdio da su preci Likijaca Trm̃mili potekli iz Krete. Likijci su asimilirani od Bizanta i Turaka, ali njihovo političko nasljeđe i dalje ostaje zahvaljujući neobičnoj povijesnoj vezi.
James Madison, budući predsjednik Amerike, 30. lipnja 1787. održao je govor u Philadelphiji. A forum je sazvan da nađe najbolji sustav vlasti za novonastalu naciju. Tada je Madison naveo kao primjer Likijski savez koji je formiran u 2. stoljeću prije Krista. Likijska liga bila je prva svjetska demokracija na temelju proporcionalne reprezentacije (zastupljenosti). Šest većih gradova i glavni grad imali su po tri glasa. Gradovi srednje veličine imali su po dva, a mali gradovi po jedan glas. Na osnovi toga formirana je sadašnja američka demokracija.
Često smo u zabludi kada izjednačavamo pojam civilizacije i tehničkog napretka. To su dva različita pojma koja se poklapaju u sivim zonama.
Civilizacija je, može se ukratko reći nakon svega izloženog, relativna stvar, umjetno stvorena kao posljedica izrade složenih društvenih odnosa, a opisuje život u zajednici. Čovjek je društveno i kulturno biće u najširem smislu. Pojam kultura može imati višestruko značenje, a obuhvaća skup znanstvenih oblika ponašanja i djelovanja neinstinktivnim oblastima ljudskog života. Na toj se bazi može razlikovati materijalna od duhovne kulture.
Karakteristika svih civilizacija - drevne, stare i prastare - jest da se može prikazati grafikonom. Sve imaju početak i uspon, a onda slijedi razdoblje satisfakcije, postiže se razvoj i tada nastaje izravnavanje grafikona, a na kraju pad - nestanak te civilizacije.
Dok postoji uspon, tada u tom razdoblju postoje red, rad i disciplina. Kada stiže razdoblje gdje su više postignuta zadovoljstva, nastaje uspon, a onda se postignuta razina sama drži. Čim se u društvo uvuče više dekadencije, onda nastaje pad i na kraju - raspad društva!
To je proces koji se razvija sporo pa ni jedna generacija uopće ne registrira te suptilne promjene. One djeluju isto kao erozija zemlje. Poskida drveće i travu, a onda, nakon izvjesnog vremena nastaje pustinja. Moderna, sadašnja civilizacija dosta je uznapredovala u svim smjerovima. To je, kada strogo gledamo, tehnološki napredak društva. U relativno kratkom razdoblju uspjeli smo osjetno skratiti vrijeme putovanja - konj - automobil, vlak, zrakoplov - svemirske rakete. Veliko je to dostignuće. Vjerujem da ćemo se i dalje razvijati i jednom ćemo naći put do idućeg civiliziranog društva za naše susjede. Iskreno se nadam da nećemo odmah s njima ratovati. Po onome što mi doživljavamo ovdje na našem malom planetu, bojim se da ćemo se teško zadovoljiti pojmom miroljubive koegzistencije.
Tehnološki napredak
Jedna od odluka svih dosadašnjih civilizacija jest da su uvijek ratovale sa susjedima ili udaljenim civilizacijama. Svi su htjeli malo više nego što imaju ili, jednostavno, htjeli prikazati da su jači. I danas vlada fraza “jači tlači slabijeg”.
Uz toliko dobra koje izvlačimo putem tehnološkog napretka, vidimo i kako moderna znanost potiče uništavanje i zagađenje našeg životnog okružja i pomaže u trovanju našeg tijela, a ljudima zauzvrat pruža kratkotrajno zadovoljstvo.
Izumi i moderna znanost potiču ljude da se bore za materijalna dobra kojima teže da bi sebi udovoljili. Ima onih koji tvrde da su naši životi mnogo bolji od života starih ljudi i ne mogu shvatiti da su ljudi iz davnih vremena bili sretniji.
Drevni ljudi bili su usklađeni s prirodom. Doživjeli su neku vrstu oslobođenja usklađenu s nebeskim planom. Za razliku od njih, moderni ljudi bore se kako bi ostali zaposleni i nikada ne uživaju u sreći, da dođu na drugu stranu planine. Mnogi moderni ljudi izgubili su vrline uključujući marljivost, toleranciju, miroljubivost, ljubaznost...
Zbog načina kako živimo ljudski organizam u modernom vremenu sve češće i u sve većem broju pati od mnogih bolesti. Ljudi ne znaju kako očuvati vitalnu energiju i ne organiziraju svoje vrijeme dovoljno da štede energiju. Mnogima je stalo samo do prepuštanje užitku pa zbog toga mnogi ljudi počinju slabjeti u svojim 50-im godinama.
Prehrana
Iz nužde suvremeno društvo se fokusira na produktivnost i učinkovitost. U poljoprivredi postoji mnogo raznih kultura i stoke. Oni obično imaju kratak životni ciklus i rastu brzo. Masovno se proizvode usjevi i stoka – GMO. Zbog toga se nutritivna razina i ukupna kvaliteta ne mogu mjeriti s pravom proizvedenom prehranom. Moderni ubrzani život jednostavno natjera ljude da budu stalno napeti. Čovjek, kada je nesiguran u to što će biti s njim, sutra, kad stigne dan i obistini njegove slutnje, tada je stres koji je osjećao još teži. To je tipično za modernu civilizaciju. Ljudi u sadašnjem svijetu, uz stresan i ubrzan život, imaju pooštren osjećaj za materijalistički pogled na život.
Konzumiranje droga i ovisnosti prate ljudski rod od davnina, što potvrđuju i povijesne činjenice. Oko 5000. godine pr. Kr. stari Sumerani uzimali su opijum. Danas je ovisnost globalni problem. Dostupnost sredstava koja izazivaju ovisnost je velika (alkohol, nikotin...), ilegalnih droga, bilo prirodnih ili sintetičkog podrijetla.
Moderno vrijeme nosi brojne razloge zbog kojih je ovisnost postala globalni problem, osobito u vrijeme razvoja zapadne civilizacije. Novi način života, novi način zabave i ubrzan ritam života nose pozitivne stavove prema pojedinim vrstama droge. O drogama u doba naše civilizacije govorit ćemo drugom prigodom. Treća odlika naše moderne civilizacije, osim utrke za materijalnim dobrima te velike volje za uzimanjem sredstava za ovisnost, jest pojam demokracije i veća želja za demokratizacijom društva. Širok je pojam demokracije da bih ga ukratko ovdje opisao, ali činjenica je da se ona razvija i uzima drukčiji oblik te primjenu, ovisno o kojoj je civilizaciji riječ.
Sada, u suvremenom civilizacijskom svijetu, razvoj demokracije brzim koracima ide s civilizacijom. Ona se uvukla u sve oblike modernog društva. Svjesni smo da nekada nasilje u obitelji prolazi bez ikakve kazne, ali sada je, osobito u zapadnom svijetu, zbog demokracije čovjek odgovoran za nasilno ponašanje prema obitelji – ženi, djeci... Postoji i druga strana medalje. Uime demokracije učitelj je izgubio nad učenicima. Gotovo je nemoguće kazniti učenika ako se nedolično ponaša u školi.
Osim razvoja demokracije u obitelji, sada smo u našem modernom društvu vidjeli da se uime
demokracije može objaviti i primijeniti rat jedne države protiv druge. U tu kategoriju spadaju ratovi (Arapsko proljeće) koji su vođeni u Iraku zbog sumnje da Saddam Hussein ima oružje za masovno uništenje. Ratovi u Siriji jer je Bashar al-Assad, tadašnji predsjednik Sirije, nije bio demokratski orijentiran, i naposljetku Libija, čiji je predsjednik Moamer El-Gadafi isto ubijao uime demokracije.
Trenutačno se vode ratovi u Ukrajini, Izraelu i Palestini.
Ratovi su uvijek pratili uspon i pad raznih civilizacija. U sadašnjem, našem vremenu vođena su dva velika svjetska rata, uz brojne manje lokalne ratove.
Normalan ekonomski razum iziskuje to da se negdje uvijek vodi rat te da postoji potreba za ratnim oružjem. Da postoji trajni mira, pojavili bi se viškovi radnika trenutačno zaposlenih u tim velikim tvornicama. Time bi se izazvale svjetske krize. •
