Pomalo u sjeni utakmice između Hrvatske i Kanade ostala je vijest o tome da je Hrvatska u nečem iznad svjetskog prosjeka. Istraživanje o studentskom nepoštenju koje je predstavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje pokazalo je da prosjek u varanju na ispitima na našim fakultetima iznosi gotovo 81 posto, dvanaest posto više od svjetskoga. U plagiranju je to još više, više od 87 posto. Kanada, proteklih dana često spominjana država, negdje je pri dnu ljestvice, sa svega 6,4 posto onih koji varaju. Šveđane bolje da i ne spominjemo, tamo valjda ni najstariji ne pamte kad je netko uhvaćen u varanju. Occasio facit furem ili prilika čini lopova izreka je koju su neki očito dobro upamtili na kolegiju iz latinskog ili su pak samo možda u praksi primijenili ono što vide oko sebe, a to je da se varanje – isplati. Rezultati koje je ovih dana objavila Agencija samo su potvrdili trend koji traje godinama. Istraživanje provedeno 2012. godine na pet sveučilišta u pet država pokazalo je da se tijekom studija najviše vara u Zagrebu, oko 75 posto. Hrvatska je, dakle, od tada porasla za šest posto. Valja se zamisliti i nad istraživanjem koje je pokazalo da tek svaki deseti anketirani varanje na ispitima smatra nemoralnim. Varanje, ali u srednjim školama, istraživale su pak 2008. godine Slavica Šimić Šašić i Mira Klarin sa Sveučilišta u Zadru, koje su navele da učenici varanje smatraju svojstvenim ljudskoj prirodi te da ga treba očekivati. Sa stavom da to svi rade i da je to društveno prihvatljivo, zaključuju da učenici varanje doživljavaju kao konvencionalni, a ne kao moralni problem. Izostanak ozbiljnih posljedica za onoga tko vara i percepcija društva kao nepoštenog i korumpiranog pridonose izrazitoj prihvatljivosti varanja u školama, napominju i upozoravaju na eroziju etičnosti u društvu.
Tako je bilo prije 14 godina, a vidimo da se do danas nije puno toga promijenilo. Autor ovog posljednjeg istraživanja dr. sc. Rudolf Kiralj upozorava da akademsko nepoštenje dovodi do profesionalnog nepoštenja, korupcije, kriminala i zaostajanja u gospodarskom razvoju pa, kako je neko društvo slabije razvijeno, ima i veći stupanj nepoštenja. Zato je Švedska na svega oko jedan posto onih koji varaju. U Hrvatskoj kao da se studenti, poučeni onim što se događa oko njih u politici i društvu, boje jedne druge latinske izreke, da parafraziramo – siromašan je jer je pošten!
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
