Hrvatsko kulturno društvo Napredak (HKD Napredak) temeljna je kulturna ustanova bosanskohercegovačkih Hrvata. Osnovni cilj Napretka je očuvanje i jačanje hrvatske nacionalne svijesti u Bosni i Hercegovini i promocija hrvatske kulturne baštine uopće. Ove ciljeve Napredak nastoji ostvariti promicanjem hrvatskog jezika i kulture, poticanjem obrazovanja i suradnjom s vjerskim ustanovama i drugim domaćim i međunarodnim organizacijama. Unutar Napretka djeluju mnoge kulturne i sportske organizacije. Sjedište Napretka nalazi se u Sarajevu, priopćeno je iz HKD Napredak.
U razvoju nacionalne misli u Bosni i Hercegovini krajem 19. i početkom 20. stoljeća odlučujuću ulogu imala su nacionalna kulturna društva. Kulturno-prosvjetna aktivnost stanovništva Bosne i Hercegovine u tom razdoblju nastala je i odvijala se kao rezultat društvenih, političkih i gospodarskih promjena koje su u vezi s dolaskom i uspostavljanjem austrougarske uprave na ovim prostorima. Među hrvatskim narodom u toj zemlji osjećala se snažna potreba za osnivanjem društva koje bi pomagalo i financiralo obrazovanje hrvatske mladeži. Kao rezultat te težnje nastala su dva društva kojima je poticanje obrazovanja bio osnovni cilj. Prvo je osnovano 14. rujna 1902. godine u Mostaru pod nazivom “Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike”, a drugo 11. studenog iste godine u Sarajevu pod nazivom “Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu”. Prvi predsjednik u Mostaru bio je fra Radoslav Glavaš, a u Sarajevu privremeno prof. dr. Tugomir Alaupović. 1904. godine, sarajevsko društvo u naziv dodaje riječ “Napredak”.
Mostarsko i sarajevsko društvo ujedinjuju se 1907. godine, a pod nazivom “Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak” djeluje od 1914. U izmijenjenim Pravilima svrha društva je definirana nešto uopćenije: kulturno jačanje hrvatskoga naroda. Ovakva misija zadržana je sve do 1945. godine.
HKD Napredak u razdoblju od 1920. do 1941. godine izuzetno je razgranao svoju djelatnost. Lepeza njegovog interesa kretala se od pukog podupiranja raznih odgojnih i obrazovnih ustanova, sve s ciljem pripremanja terena za daljnji rad i širenje društva, pa sve do njegovih velikih aktivnosti stvaranja zadruge ili osnivanja konvikta (učeničkih domova).
Kraj II. svjetskog rata za Napredak donosi posve novu situaciju. Vlasti komunističke Jugoslavije uspostavljaju novi ideološki sustav, nastojeći ovladati svim društvenim dimenzijama, koristeći u tome i zatečena kulturno-prosvjetna društva. Napredak je formalno obnovljen na Glavnoj skupštini 28. i 29. listopada 1945. godine. Zadržano je ime i način unutarnje organizacije, ali se suštinski promijenila svrha te ciljevi društva. Djelovanje društva bilo je najviše usmjereno na iskorjenjivanje nepismenosti, a osnovna svrha, pomaganja đacima, praktično je napuštena. O promicanju hrvatske kulture nije se moglo ni pomišljati, pošto su se sve kulturne aktivnosti realizirale kroz dirigiranu suradnju s druga dva nacionalna društva u okviru Saveza kulturno prosvjetnih društava.
I takvo suženo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa 1. travnja 1949. godine, dolazi do ukidanja Napretka, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Prestao je rad Središnjice, svih podružnica i povjereništava, kao i drugih organizacija, koje su djelovale u okviru Napretka (zadruga, knjižnica, knjižara…), dok pokretna i nepokretna imovina i sva prava i obveze Hrvatskog kulturnog društva Napredak prelaze od 1. travnja 1949. godine na Savez kulturno-prosvjetnih društava. Protiv Napretka su bile nastrojene vlasti u Bosni i Hercegovini. Nažalost, do danas je vraćen samo mali dio imovine u BiH i u Republici Hrvatskoj. No, duh Napretka živio je među narodom i prenosio se.
Napredak je do zabrane školovao i pomagao školovati oko 16 000 đaka i studenata, među kojima su i dva nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog, zatim slikari Gabrijel Jurkić i Ivo Šeremet, Ismet Mujezinović, Karlo Mijić, pjesnik Nikola Šop, akademik Ivo Padovan i mnoge druge poznate osobe. Napredak je u različitim razdobljima imao do 155 podružnica i više povjerenstava u 440 mjesta.
Razvijao je i nakladničku djelatnost. Redovito od 1908. do 1947. godine izlazi Hrvatski narodni kalendar. Nakon obnove Napredak nastavlja tradiciju kalendara, izdaje ga redovito od 1991., kao i Hrvatski narodni godišnjak. Godine 1923. osnovana je Napretkova zadruga koja je do zabrane bila jedna od najvećih gospodarskih institucija na prostoru tadašnje države.
U Sarajevu je 1913. izgrađena i prelijepa secesijska Napretkova palača te đački dom Kralj Tomislav, kao i dom kulture u Novom Sarajevu, zatim dom Kralj Petar Svačić u Mostaru i Napretkov neboder u Zagrebu. Napredak je izgradio brojne višenamjenske domove u Tuzli, Zenici, Bugojnu, Travniku, Vitezu, Širokom Brijegu, Brčkom, Osijeku i Busovači.
Obnova Napretka se događala u okviru i u ozračju silaska s povijesne pozornice totalitarnog komunističkog sustava, koji je i prekinuo njegov rad. Obnoviteljska skupština održana je 29. rujna 1990. u Sarajevu. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje hrvatskog naroda. Danas Napredak ima više od 4000 članova s novom članskom iskaznicom u jedinstvenoj evidenciji društva u 63 podružnice i 3 povjerenstva.
Sveti Ivan Pavao II., 30. travnja 2003. na općoj audijenciji u Vatikanu pozdravio je Napretkovce sljedećim riječima:
„Srdačno pozdravljam čelnike i članove Hrvatskoga kulturnog društva Napredak iz Zagreba, Sarajeva i dugih mjesta Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Predragi, potičući vas da velikodušno nastavite raznovrsnu kulturnu djelatnost svojega velezaslužnog društva, koje je nedavno proslavilo stotu obljetnicu osnutka i koje upravo danas slavi svoj dan, zazivam na vas Božji blagoslov“.
Od 1990. godine do danas, HKD Napredak je kroz Središnju upravu osigurao više od 3000 stipendija, a kroz podružnice je podijeljeno više od 1000 stipendija. Među Napretkovim stipendistima već ima poznatih i uspješnih umjetnika, znanstvenika i gospodarstvenika. Objavljeno je oko 600 različitih knjiga, a značajan broj Napretkovih podružnica ima i knjižnice. Najveća je ona u Sarajevu s oko 40 000 knjiga. Obnovljena je 2003. godine, a djelovala je od 1928. do 1949. godine.
HKD Napredak je od obnove priredio više od 1320 različitih koncerata. Napretkova Glavna podružnica u Beču dvadeset i jednu godinu zaredom organizirala je Ljetnu akademiju njemačkog jezika. Svake godine akademiju je pohađalo u prosjeku 30 studenata i 40 učenika iz BiH, Hrvatske i drugih zemalja iz okružja. Organiziranje izložbi danas je sastavni dio Napretkovih aktivnosti. Priređeno ih je oko tisuću. Središnja uprava podupire i jedanaest tradicionalnih manifestacija u podružnicama, koje su proglašene od interesa za Napredak.
Društvo ima i četiri lista: Napredak (Travnik), Bobovac (Vareš), Fojnička škrinja (Fojnica) i Hrvatski glasnik (Tuzla) u elektroničkoj formi. Pri Napretku djeluje 13 folklornih skupina, 7 tamburaških i mandolinskih orkestara, 14 pjevačkih skupina/zborova i 32 različite dramske, likovne, glazbene, humanitarne, ekološke, studentske i sportske sekcije. Također, u okviru našeg Društva djeluju: Udruga likovnih umjetnika HKD Napredak, ŠK Napredak Sarajevo u Premijer ligi BiH, ŠK Napredak Zenica u ligi Herceg Bosne, Boćarski klub Napredak-Willa, NK SAŠK 1910. Napredak u Sarajevu te Hrvatsko planinarsko društvo Bjelašnica 1923. u Sarajevu i PD Napredak – Stjepan Planić u Zagrebu. Ukupno pri Napretku djeluje 66 različitih sastava, grupa i sekcija. Od svoje obnove (1990.) do danas HKD Napredak je ukupno realizirao više od 10 000 različitih kulturnih programa.
HKD Napredak je punopravni član Europskog centra za radnička pitanja (EZA). EZA je mreža od 74 organizacije iz 28 europskih zemalja koje se oslanjaju na kršćansko-socijalne vrijednosti. HKD Napredak je za svoj rad dobio niz nagrada, a među njima i nagradu Grada Sarajeva, Plaketu Kantona Sarajevo i Povelju Republike Hrvatske.
