Predstavljanje knjige “Huda jama” Romana Ljeljaka, nekoliko dana uoči obilježavanja 71. godišnjice boljševičkog pokolja širokobrijeških fratara, izazvalo je snažne emocije Širokobriježana u prepunoj Gradskoj knjižnici, posebno onih čiji su članovi obitelji skončali na Križnom putu. Ljeljak je kazao kako se školovao u Visokom školskom vojnom centru u Beogradu te kako je 1987. godine napustio službu protuobavještajca u tajnoj službi tadašnje JNA i posvetio se novinarstvu i istraživačkom radu. Zločin u Hudoj jami otkrio je 1989. godine, a nakon toga objavio je 40-ak knjiga o ubojstvima poslije Drugog svjetskog rata u Sloveniji.
Najstrašniji zločin
Ljeljak je istaknuo kako je u Barbarinu ugljenokopu kod mjesta Huda jama kod Celja ubijeno oko tri tisuće osoba, od čega oko dvije tisuće Hrvata, među kojima veći broj žena i djece. Riječ je o najstrašnijem zločinu totalitarnih jugoslavenskih komunističkih vlasti od svih, a do sada je poznato 1.700 užasnih stratišta. Većina je umorena zazidana u rudarski kop, što je velika sramota za čitav ljudski rod.
Dr. Josip Jurčević u recenziji ističe da su u povijesnom smislu najvažniji sačuvani iskazi očevidaca toga zločina, koji više nisu živi. Dirljivo je bilo gledati Ljeljakov dokumentarni film o probijanju 300 metara zida do rudarskog kopa kroz 300.000 kubičnih metara materijala od betona, željeznih tračnica, žive sode i vidjeti posmrtne ostatke osoba, živih zazidanih u rudarskom oknu.
Zdravko Vladanović, tajnik Hrvatskog etničkog sudišta, govorio je o pravnom, etičkom i društveno-političkom aspektu zločina u Hudoj jami i naglasio kako današnji skrivači strašnih komunističkih zločina i danas čine zločin. Nazočne je pozdravio Gojko Jelić u ime širokobriješkog ogranka Matice hrvatske i Povjerenstva za obilježavanje i uređivanje grobišta 2. svjetskog rata i poraća na prostoru Širokog Brijega, organizatora predstavljana knjige “Huda jama”.
Molitva za braću
Časna sestra Bernadina Crnogorac, sestra Stjepana Crnogorca, kojeg je ubila UDBA, pročitala je svoju pjesmu “Molitva za umorenu hrvatsku braću”.
Svoja sjećanja na te dane ispričao je Karlo Zelenika koji je kao 14-godišnji dječak bio s ocem rudarom i dva strica na području Celja krajem svibnja 1945. godine. Srećom su preživjeli, dok su njegova dva strica i devet rođaka ubijeni na Križnom putu, kao i 90 mještana iz njegova sela Jare.
