Dubrovački Intermezzo, sjajan postav od ukupno 52 koloristički intenzivne slike hrvatskoga ak. slikara Josipa Škerlja, donio je Mostaru tako potreban predah, stanku od svakodnevice, užurbanosti i stresa. Ispunivši obadva izložbena salona Galerije Aluminij, Škerljevo stvaralaštvo, koje pršti od svježine jarkih boja i intimističkih slikarevih motiva, privuklo je na sinoćnju svečanost otvorenja mnoštvo mostarskih poklonika likovne umjetnosti, među njima i brojne ugledne goste, a rukovoditelj Galerije Aluminij Darko Juka posebnu je dobrodošlicu poželio izaslanstvu Dubrovačkih ljetnih igara i županu Splitsko-dalmatinske županije (RH) Zlatku Ževrnji koji je izložbu i proglasio otvorenom.
- Ova je izložba ishodom prijateljske suradnje Matice hrvatske Mostar, Dubrovačkih ljetnih igara i Galerije Aluminij. Dijelom je ovogodišnjih Dana MH Mostar i likovne kolonije Krešimir Ledić, a realizirali smo ju uz nesebičnu potporu Filozofskoga i Fakulteta PMOZ Sveučilišta u Mostaru. U daleko manjemu opsegu od 22 slike, prošle je godine predstavljena u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara, no Škerlj Mostar premijerno daruje s još 30 novih slika, svjedočeći i ovoga puta njegovu neraskidivu povezanost s našim gradom. Raduje me što je ponovno našim gostom – kazao je Juka, podsjećajući na Škerljevu izložbu u Galeriji Aluminij iz 2004. godine.
Postav izložbe potpisuje povjesničarka umjetnosti Barbara Martinović, dok je kustosom, ujedno i autorom kataloškoga stručnog osvrta povjesničar umjetnosti Marin Ivanović koji zaključuje kako je puls slike Josipa Škerlja obrnuto proporcionalan njegovim godinama.
- Suprotnost mladenačkoj snazi i tamnim koketiranjima s rembrantovskim anakronizmom, predstavljaju vedute visokih kolorističkih zasićenja u osmomu desetljeću života. Kako bi dohvatila svaku kap životne sile, slika se otvara i širi, intenzivira registre bojanih polja i sve particije stapa u jednu, nagrizajući pritom motiv i pretvarajući ga iz protagonista u objekt, sredstvo koje je tu kako bi nosilo boju. Evocirajući motive iz ranijih razdoblja i dopunjavajući ih novima, Škerlj je započeo i smisleno zaokružio ciklus najosobnije mu teme, Dubrovnikaljubavnika. Ovaj je Intermezzo umetkom koji zakratko prekida niz događaja u životu Grada, pogled na trenutke između dva koraka po Stradunu, dva bata na zvoniku, dva poljupca među stupovima Sponze ili dva srha s Onofrijeve fontane. Poput fotona, Dubrovnik mijenja svoja svojstva kada zna da ga promatramo, a Škerlj je demiurgom kojemu je dato vidjeti te prizore: koncert ptica u Dvoru, mačke iz visokoga društva, erotske čine… Gotovo da nema nijednoga očišta iz kojega nije slikao Grad, svladavši sve poglede koji su prije zanimali druge slikare, a onda pronašavši vlastite točke iznutra i izvana iz kojih je gledao Dubrovnik, tog svojegaljubavnika. Ova izložba nije nikakova rekapitulacija, ona je Dubrovnik koji buja od života – zapisao je, između ostaloga Ivanović.
Počasni predsjednik MH Mostar, akademik Josip Muselimović, izložbu je nazvao velebnom i iskazao duboko poštovanje prema autoru, dok je županŽevrnja, kao osvjedočeni prijatelj Matice i mostarske kulture, emotivno podsjetio na neraskidivu kulturološku i prijateljsku, stoljećima dugu svezu Mostara, Splita i Dubrovnika.
Inače, Josip je Škerlj rođen 1941. godine u Dubrovniku. Diplomirao je slikarstvo 1965. na zagrebačkoj ALU, u klasi Otona Postružnika. Izlagao je dosad na stotinjak samostalnih i bio sudionikom brojnih skupnih izložbi i likovnih kolonija u Hrvatskoj i izvan nje. Dobitnikom je niza nagrada i priznanja, a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. O njegovu je djelu snimljeno nekoliko dokumentarnih emisija, a 1996. zasluženo je počašćen i monografijom. No, Škerlj i piše, te je autorom i šesnaest književnih djela. Živi i stvara u Dubrovniku.
Izložba ostaje dostupnom za besplatno razgledanje sve do 17. svibnja, svakim djelatnim danom, od 7 do 20, te subotom, od 9 do 14 sati.
Dubrovački Intermezzo, sjajan postav od ukupno 52 koloristički intenzivne slike hrvatskoga ak. slikara Josipa Škerlja, donio je Mostaru tako potreban predah, stanku od svakodnevice, užurbanosti i stresa. Ispunivši obadva izložbena salona Galerije Aluminij, Škerljevo stvaralaštvo, koje pršti od svježine jarkih boja i intimističkih slikarevih motiva, privuklo je na sinoćnju svečanost otvorenja mnoštvo mostarskih poklonika likovne umjetnosti, među njima i brojne ugledne goste, a rukovoditelj Galerije Aluminij Darko Juka posebnu je dobrodošlicu poželio izaslanstvu Dubrovačkih ljetnih igara i županu Splitsko-dalmatinske županije (RH) Zlatku Ževrnji koji je izložbu i proglasio otvorenom.
- Ova je izložba ishodom prijateljske suradnje Matice hrvatske Mostar, Dubrovačkih ljetnih igara i Galerije Aluminij. Dijelom je ovogodišnjih Dana MH Mostar i likovne kolonije Krešimir Ledić, a realizirali smo ju uz nesebičnu potporu Filozofskoga i Fakulteta PMOZ Sveučilišta u Mostaru. U daleko manjemu opsegu od 22 slike, prošle je godine predstavljena u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara, no Škerlj Mostar premijerno daruje s još 30 novih slika, svjedočeći i ovoga puta njegovu neraskidivu povezanost s našim gradom. Raduje me što je ponovno našim gostom – kazao je Juka, podsjećajući na Škerljevu izložbu u Galeriji Aluminij iz 2004. godine.
Postav izložbe potpisuje povjesničarka umjetnosti Barbara Martinović, dok je kustosom, ujedno i autorom kataloškoga stručnog osvrta povjesničar umjetnosti Marin Ivanović koji zaključuje kako je puls slike Josipa Škerlja obrnuto proporcionalan njegovim godinama.
- Suprotnost mladenačkoj snazi i tamnim koketiranjima s rembrantovskim anakronizmom, predstavljaju vedute visokih kolorističkih zasićenja u osmomu desetljeću života. Kako bi dohvatila svaku kap životne sile, slika se otvara i širi, intenzivira registre bojanih polja i sve particije stapa u jednu, nagrizajući pritom motiv i pretvarajući ga iz protagonista u objekt, sredstvo koje je tu kako bi nosilo boju. Evocirajući motive iz ranijih razdoblja i dopunjavajući ih novima, Škerlj je započeo i smisleno zaokružio ciklus najosobnije mu teme, Dubrovnikaljubavnika. Ovaj je Intermezzo umetkom koji zakratko prekida niz događaja u životu Grada, pogled na trenutke između dva koraka po Stradunu, dva bata na zvoniku, dva poljupca među stupovima Sponze ili dva srha s Onofrijeve fontane. Poput fotona, Dubrovnik mijenja svoja svojstva kada zna da ga promatramo, a Škerlj je demiurgom kojemu je dato vidjeti te prizore: koncert ptica u Dvoru, mačke iz visokoga društva, erotske čine… Gotovo da nema nijednoga očišta iz kojega nije slikao Grad, svladavši sve poglede koji su prije zanimali druge slikare, a onda pronašavši vlastite točke iznutra i izvana iz kojih je gledao Dubrovnik, tog svojegaljubavnika. Ova izložba nije nikakova rekapitulacija, ona je Dubrovnik koji buja od života – zapisao je, između ostaloga Ivanović.
Počasni predsjednik MH Mostar, akademik Josip Muselimović, izložbu je nazvao velebnom i iskazao duboko poštovanje prema autoru, dok je županŽevrnja, kao osvjedočeni prijatelj Matice i mostarske kulture, emotivno podsjetio na neraskidivu kulturološku i prijateljsku, stoljećima dugu svezu Mostara, Splita i Dubrovnika.
Inače, Josip je Škerlj rođen 1941. godine u Dubrovniku. Diplomirao je slikarstvo 1965. na zagrebačkoj ALU, u klasi Otona Postružnika. Izlagao je dosad na stotinjak samostalnih i bio sudionikom brojnih skupnih izložbi i likovnih kolonija u Hrvatskoj i izvan nje. Dobitnikom je niza nagrada i priznanja, a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. O njegovu je djelu snimljeno nekoliko dokumentarnih emisija, a 1996. zasluženo je počašćen i monografijom. No, Škerlj i piše, te je autorom i šesnaest književnih djela. Živi i stvara u Dubrovniku.
Izložba ostaje dostupnom za besplatno razgledanje sve do 17. svibnja, svakim djelatnim danom, od 7 do 20, te subotom, od 9 do 14 sati.
