Poznati mostarski umjetnik Vladimir Mićković i sarajevski pijanist Adis Sirbubalo osnovali su bend VLADIMIR i snimili svoj prvi album, u izdanu sarajevskog Gramofona, piše sarajevski Nomad.
Okosnicu benda uz Mićkovića i Sirbubala, čine kontrabasist Dinko Šimunović i perkusionist Anes Beglerbegović, te brojni gostujući glazbenici koji su sudjelovali na snimanju albuma; iz Velike Britanije Joseph Tawadros (arapska lutnja), iz Bosne i Hercegovine Meho Radoović (klarinet, nej), Mustafa Behmen (gitara, buzuki) i Vedran Čičak (mandolina), uz prateće vokale Marija Zovke, Ive Jurića i Dade Šarića.
Album je za Gramofon producirao Edin Zubčević, dok je dodatna snimanja radio Adis Sirbubalo u Sarajevu. Miks i mastering je uradio Johannes Wohlleben u njemačkom studiju Bauer u Ludwigsburgu. Naslovnicu albuma je dizajnirala Ajna Zlatar a naslovnu fotografiju je snimio Dženat Dreković.
Repertoar albuma Vladimir je glazbeno putovanje od Andaluzije do Balkana, pjesme koje se pjevaju generacijama od Splita i Dubrovnika preko Sarajeva i Mostara do Bitole i Soluna. Vladimir Mićković je iz bogatog repertoara sefardskih pjesama odabrao većinom tradicionalne, nastale prije Drugog svjetskog rata, uključujući i autorske pjesme nastale za vrijeme Holokausta i nakon Drugog svjetskog rata – tri pjesme Flory Jagoda: La jave de Espanja, Rikordus di mi Nona i Raguza, tekst posljednje napisala je Bunchi Papo.
Na YouTubeu su dostupne četiri pjesme sa albuma koji će biti objavljen narednog mjeseca.
Za neke od pjesama Mićković je pronašao brojne zapise, u nekim slučajevima nepotpune. Tekst za Sekretos kero deskuvrir niti u jednoj instrumentalnoj verziji nije do kraja otpjevan ili zapisan. Usudio se Mićković iz fragmenata složiti i zaokružiti cjelinu. Pjesmu otvara solo Josepha Tawadrosa na arapskoj lutnji, uz završnu solo partiju Mehe Radoovića koji svira nej.
Pjesma La jave de Espanja Flory Jagode govori o čežnji i nedosanjanom snu o povratku i suncu Španije, uz simboliku ključa koji otvara vrata domova iz kojih su protjerani. Aranžman Adisa Sirbubala vjeran je muzičkom naslijeđu Flory Jagode, ne „obogaćuje“ pjesmu onim što pjesma ima već donoseći nove boje, slikajući nove pejzaže i nove sanjane zalaske sunca Andaluzije.
Tradicionalne sefardske pjesme su na putu iz Andaluzije nakon rekonkviste primale brojne utjecaje ali i ostavljale svoje tragove u tradicionalnim i pjesmama poznatih autora. Pjesma Arvoles joran por luvjas srednjovjekovna je sefardska pjesma što je prošla je kroz brojne transformacije, poprimivši elemente nepoznate na Iberijskom poluotoku, preuzimajući makedonske i grčke uticaje iz Bitole i Soluna, poput ritma ili dodatnog refrena. Ova potresna pjesma u izvedbi Vladimira otkriva novu ljepotu vješto sakrivajući tugu i patnju kojima je prožeta.
