Nakladnička kuća “Fraktura” iz Zagreba u svibnju ove godine objavila je novu knjigu Josipa Mlakića “Evanđelje po Barabi”, a predstavljanje je upriličila u prostoru zagrebačkoga Vinyl kluba. Knjiga je predstavljena u razgovoru glavnoga urednika “Frakture” Seida Serdarevića s autorom i predstavljačem Goranom Gavranovićem, a Serdarević je pročitao i tekst koji je pripremila teologinja Anna Maria Grünfelder u kojemu je ustvrdila kako ćemo se “spotaknuti već o naslov Mlakićeva romana”.
Isus i Baraba
“Ovo je vrijedna knjiga koja će sigurno imati važno mjesto u književnosti”, istaknuo je glavni urednik 24sata Goran Gavranović. Grünfelder je, među ostalim, u tekstu spomenula i dio romana koji donosi upečatljiv razgovor Isusa i Barabe u noći prije osude, koji svjedoči da je Baraba bio vrlo uznemiren Isusovim postojanjem, ali nije postao obraćenik. Također, dodala je, “Baraba shvaća da će Isus svima ‘zapasti’ za oko i njime je fasciniran, ali ga ne smatra Mesijom, a nakon njegove smrti progonit će njegove sljedbenike”.
I dok, kako je rekao Serdarević, kod Mlakića gotovo da i nema prepoznatljivih elementa koji bi označili njegov stil pisanja, Gavranović smatra da se može reći kako su kratke i informativne rečenice karakteristične za sva njegova djela, kao i “inženjerski pristup kojim gradi svaki od svojih likova i povezuje ih u cjelinu”.
Roman je svojevrsno autorovo propitivanje vlastitoga tradicionalnog katoličkog odgoja.
Na Serdarevićevo pitanje što ga je potaknulo na pisanje ovoga romana, Mlakić je posvjedočio kako je njegov prvi motiv bio da si osobno nešto pokuša objasniti u kontekstu činjenice da, kako je rekao, “ne može pobjeći od svoga tradicionalnoga katoličkog odgoja”. Dodao je kako je i poznati književni teoretičar i filozof Terry Eagleton prije nekoliko godina u jednom intervjuu na HTV-u rekao “kako on, sve i kada bi i htio, ne može pobjeći od svoga tradicionalnog, irskoga katoličkog odgoja”.
Mlakić je rekao da je na romanu radio nekoliko godina uz opsežna istraživanja teoloških i historiografskih tekstova, uključujući i iščitavanje apokrifnih evanđelja i ranokršćanskih gnostičkih spisa.
Pri tomu, istaknuo je, posebice ga je zanimao politički kontekst u vrijeme Isusova života koji je, smatra Mlakić, “bio politički Židov”, a i vrijeme u kojemu je Isus živio i djelovao za Mlakića je jedno od najzanimljivijih političkih razdoblja u povijesti čovječanstva. S tim u vezi, podsjetio je i na riječi poznatog izraelskog književnika Amosa Oza koji je rekao “da je za kršćane Juda jedini Židov”. Objasnio je kako je htio “opisati” Isusov život iz vizure tajanstvenoga Barabe, jednoga od najomraženijih likova iz Biblike kojega je Poncije Pilat oslobodio umjesto Isusa i o kojemu ne znamo ništa drugo nego da je bio zelot - pripadnik radikalne skupine židovskih rodoljuba koji su djelovali u Judeji i Galileji. Mlakić je dodao kako je u romanu “Barabu dodatno ‘obrazovao’ kako bi, za razliku od apostola koja su bili obični ljudi - ribari, dao njegovo viđenje Isusa”.
Brojne nagrade
Mlakić je rođen 1964. u Bugojnu. Gimnaziju je završio u Uskoplju, a u Sarajevu je diplomirao na Strojarskome fakultetu. Za svoje romane nagrađen je nagradama “Zrinjski”, “Ksaver Šandor Gjalski”, “Ivan Goran Kovačić”, “Kočićevo pero”, “Fra Martin Nedić”, “Vladimir Nazor”, a po njegovim scenarijima snimani su filmovi “Živi i mrtvi”, “Imena višnje” i “Mrtve ribe”. •
