Dok se jug Hrvatske bori za Veliki i Mali Škoj, dva otočića u Malostonskom zaljevu koji, ovisno koju stranu pitate pripadaju Hrvatskoj odnosno Bosni i Hercegovini, čini se kako je BiH pranašla još jedan izlaz na more. I ovaj put zanemarujući zaključak Badinterove komisije koji je obvezujući za sve države nastale raspadom bivše Jugoslavije. Glavni i jedino pitanje i dalje ostaje ono je li određeno područje na dan osamostaljenja bilo u sastavu neke države s područja bivše Jugoslavija ili nije?

Na taj način "na tapeti" bosanskohercegovačkih "tvoraca" granice našla se i Sutoina, sedam kilometara dug obalni izlaz na more u općini Herceg Novi u Crnoj Gori, koji, tvrdi bivši rektor sarajevskog sveučilišta Jusuf Mulić zapravo pripada BiH. Mulić je, tvrdi,radeći na monografiji "Hercegovina" pronašao pisane dokaze o tome kako su Sutorina i Kruševica 25. rujna 1936. bez ikakva objašnjenje po odluci ministra policije Kraljevine Jugoslavije izdvojene iz Trebinja i pripojene Kotoru.

Na to se nitko nije obazirao 76 godina, a Mulić tvrdi da uopće ne postoji mogućnost sumnje da Sutorina, zajedno sa svojim izlazom na more, pripada BiH.

– Područje Sutorine od 1382. do 1936., dakle 554 godine, bilo je u sastavu trebinjske općine i neporecivo je povijesno pravo BiH na ovo područje. Nije postojao opravdan razlog za izdvajanje iz općine i priključenje ispostavi Herceg Novi – Kotor – potvrdio je Mulić za Dnevni avaz. On podsjeća i kako je BiH priznato pravo na granice utvrđene Berlinskim ugovorom iz 1878., a prema njemu je područje Sutorine i Kruševice u sastavu Trebinja.

Mulić čvrsto vjeruje da BiH uz predočavanje valjanih dokaza od Crne Gore treba zatražiti povratak Sutorine mirnim putem, a ako Crna Gora ne želi vratiti Sutorinu, stvar treba pokrenuti pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Poslodavac nudi stalni radni odnos i plaću do 2200 eura neto. Uvjet je srednja škola