Ljudi trećinu života provedu spavajući. Poznato je da je optimalno spavati osam sati, kao i to da je kvalitetan san ključan za dobro zdravlje i oporavak tijela od prethodnoga dana. Pored toga što se zna, neki podaci o spavanju i dalje su misterij. Stručnjaci za Daily Mail objašnjavaju zašto oči nekontrolirano trepere od umora, zašto se neki snovi pamte, a drugi ne, zašto se tijelo trese u duboku snu i mnoge druge nepoznanice.
1. Zašto ujutro imamo loš zadah?
Tijekom spavanja se proizvodi znatno manje sline, zbog čega se usna šupljina suši i oslobađaju se spojevi koji sadrže sumpor. Ostaci hrane među zubima, cigaretni dim i infekcije desni potiču dodatno razmnožavanje bakterija, što još pogoršava cijeli dojam. Stoga je od velike važnosti prati zube prije spavanja.
2. Zašto se prilikom tonjenja u san naglo stresemo?
Tijekom spavanja prolazimo kroz različite faze sna. Obično poslije 45 minuta do sat vremena počinje REM faza, u kojoj počinjemo sanjati. U toj su fazi svi mišići paralizirani i više nemamo kontrolu nad tijelom. U stresnim razdobljima, od prevelikog umora ili neredovitog sna, REM faza nastupa prije no što je tijelo na to spremno. San započinje, a mišići još nisu u potpunosti opušteni, stoga tijelo ima moć fizički reagirati na prizore koje vidimo u snu. Te su reakcije bezopasne, ali su i znak da neuredno spavamo.
3. Zašto od umora dobivamo podočnjake?
Tamni krugovi ispod očiju nisu stvar pigmentacije kože, već se to kroz nju vide krvne žile kao posljedica dehidracije. Što je tijelo iscrpljenije, to je dehidracija veća, a samim time i podočnjaci vidljiviji. Boravak u klimatiziranim prostorima, trljanje očiju, nedostatak sna i previše kave dodatno pogoršavaju stvar. Koliko tko ima tamne podočnjake, ovisi i o genetici, a što smo stariji, to su oni izraženiji jer koža s godinama gubi kolagen.
4. Zbog čega pamtimo snove?
Sjećanje na snove veće je ako nešto ometa spavanje. Tijekom noći, tijelo nasumično prolazi kroz faze sanjanja i faze bez snova, a svaka serija traje u prosjeku 90 minuta. U REM fazi mozak radi gotovo jednako kao u budnom stanju, stoga, ako se probudimo u to vrijeme, velika je mogućnost da ćemo se sjećati sna. Pojačan emocionalni dojam u snu također pospješuje njegovo pamćenje - zato se češće sjećamo noćnih mora.
5. Je li opasno buditi mjesečare?
Postoji vjerovanje kako nije dobro probuditi čovjeka koji mjesečari jer bi mogao doživjeti infarkt ili pasti u šok. To, naime, nije istina. Pravi je problem u tome što on tako može nehotično ozlijediti sebe ili druge ako se naglo probudi. U pravilu, mjesečare ne smijemo dirati ili vikati na njih dok su u tom stanju, ali ne zato što im to može oštetiti mozak, već zato što se na taj način budi samo primitivni dio mozga, dok je svijest i dalje uspavana. Treba ih samo tiho navoditi da se vrate u krevet, po mogućnosti bez fizičkog kontakta.
6. Je li loše previše spavati?
Ako se probudimo omamljeni, to nije nužno znak da se nismo naspavali. Naprotiv, može biti i da smo spavali predugo. Kasno lijeganje vodi duljem spavanju ujutro, a to remeti bioritam, koji se inače ravna prema svjetlu. Stoga je najzdravije što dulje spavati za vrijeme mraka kako ne bismo danjim svjetlom zbunjivali biološki sat, koji u tom slučaju mozgu šalje drugačije signale i zato se nakon dugog spavanja možemo osjećati pospano.
7. Zašto od umora oči nekontrolirano trepere?
Umor, stres i previše alkohola čine da dio živčanog sustava zaduženog za nekontrolirane tjelesne reflekse počne pretjerano raditi i tako nastaju očni tikovi. Mišići kapaka su izrazito osjetljivi pa reagiraju i na najmanja odstupanja od normalnoga tjelesnog stanja. Ipak, ti su refleksi potpuno normalni i bezazleni, oni samo daju do znanja kako se trebamo više naspavati ili pak smanjiti unos alkohola.
