Više od 300.000 hrvatskih umirovljenika, odnosno svaki četvrti, mora preživjeti mjesec s najnižom mirovinom koja iznosi 358 eura, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Najnovija mirovina je tek 30 posto prosječne plaće u Hrvatskoj, koja je u srpnju iznosila 1.315 eura.
Najveći dio korisnika ovih minimalnih mirovina su starosni umirovljenici. Osobe koje su radile čak 30 godina dobivaju svega 374 eura mjesečno, dok su oni s kraćim stažem osuđeni na još manja primanja. Ova brojka dodatno je povećana s mirovinskim usklađivanjem koje je stupilo na snagu u rujnu 2023. godine, ali su korisnici najnižih mirovina najmanje profitirali od tog povećanja, piše Mirovina.hr.
Srpanjsko usklađivanje mirovina donijelo je povećanje najniže mirovine za 7,46 posto, što znači da su umirovljenici dobili svega 27 eura više. Na papiru, ovo povećanje možda djeluje kao korak naprijed, no u stvarnosti je situacija daleko od zadovoljavajuće. Dok su prosječni umirovljenici dobili oko 40 eura povećanja, korisnici najnižih mirovina ostali su na donjoj granici egzistencije.
Problem s radnim stažom
Korisnici s 15 godina staža sada primaju 203,7 eura, dok oni s 40 godina staža mogu računati na 543 eura. Međutim, penalizacija ostaje velik problem za sve umirovljenike koji su se morali povući iz radne snage prijevremeno, što dodatno smanjuje već ionako skromna primanja.
Jedan od najsloženijih problema s kojim se suočavaju korisnici najnižih mirovina je način na koji se računa radni staž. Naime, iznos mirovine određuje se isključivo prema godinama radnog staža, dok se odrađeni mjeseci jednostavno zanemaruju. Primjerice, ako je netko radio 35 godina, 11 mjeseci i 29 dana, u izračun mirovine ulazi samo 35 godina. Ostatak rada i uplaćenih doprinosa ne utječe na izračun, što mnoge umirovljenike ostavlja bez zasluženog povećanja.
Ova nepravedna praksa dovela je do brojnih apsurdnih situacija. Umirovljenica Vesna, koja je ostvarila 35 godina staža, ostala je bez dodatnih šest mjeseci staža za dijete i mjeseci staža iz rada zbog prijevremenog umirovljenja. Zbog penalizacije, njezina mirovina smanjena je za 12 posto, a nepriznavanjem tih nekoliko mjeseci staža kažnjena je trostruko.
HZMO tvrdi da je najniža mirovina uvedena kao zaštitna mjera kako bi korisnici s vrlo niskim primanjima tijekom radnog vijeka ipak dobili veća primanja u starosti. Da nije bilo ovog instituta, mirovine bi se obračunavale prema stvarno zarađenim plaćama, što bi mnogim umirovljenicima donijelo još manja primanja. Primjerice, da se mirovine računaju prema plaćama i stažu, prosječna najniža mirovina iznosila bi samo 266 eura, što bi dodatno osiromašilo već ranjivu skupinu umirovljenika.
Međutim, unatoč ovoj zaštitnoj mjeri, mnogi se i dalje bore s financijskim poteškoćama. Hrvatska ima gotovo 269.000 korisnika najniže mirovine koji ne ostvaruju nikakve prihode iz inozemstva, a taj broj raste iz godine u godinu. Razlog leži u tome što sve više radnika ima ispodprosječne plaće, što rezultira nižim izračunom mirovina.
Posebno su ugroženi korisnici invalidskih i obiteljskih mirovina. Invalidi rada, koji su u prosjeku radili 20 godina, primaju 330 eura mjesečno, dok korisnici obiteljskih mirovina, njih nešto više od 27.000, dobivaju tek 252 eura za 21 godinu radnog staža.
