Nakon što je prije dva tjedna George Gao, generalni direktor Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti za ugledni časopis Science izjavio kako je velika pogreška zapadnih zemalja što njihovi građani ne nose maske zbog pandemije virusa SARS-CoV-2, izašle su dvije studije u još dva ugledna znanstvena časopisa, Natureu i British Medical Journalu.
Obično kada se neki znanstveni rad pojavi u takvim časopisima, to znači da je cjeloviti sadržaj u njima verificiran od strane struke, pa se takvim napisima može vjerovati u vrlo visokom postotku. Cijelo se ovo vrijeme borbe protiv pandemije povlači pitanje treba li masku nositi ili ne, tko je treba nositi, u kojm situacijama. Ove dvije studije nude veliki dio odgovora na ta pitanja. Obje je na svojem Facebooku prokomentirao naš ugledni molekularni biolog prof. dr. sc. Gordan Lauc iz Genosa. Prva je studija izašla u časopisu Nature Medicine, napravila ju je skupina autora, pod nazivom je Respiratory virus shedding i exhlaed breath and efficacy of face masks. Gledalo se koliko nošenje maski utječe na aerosolizaciju ne samo koronavirusa, već i virusa influenze te rinovirusa kroz koncentraciju RNA nakon kašlja promatranih osoba s rerpiratornim bolestima izazvanim tim virusima. Ispostavilo se kako bi maske doista mogle spriječiti prijenost koronavirusa i virusa influenze sa simptomatičnih osoba na druge ljude. Ovdje se još napominje kako još nije do kraja sigurno u kolikoj se to mjeri odnosi na novi koronavirus.
Uglavnom, ispitivanje je vršeno na 3.363 osobe u dvije faze kroz koje je na kraju prošlo 246 osoba od kojih je polovica nosila maske, a druga polovica ne. Konačni je rezultat bio uvjerljivo u korist maski, jer tek je jedan posto ispitanih koji su nosili maske raspršivao virus u kapljicama i aerosolno, dok je kod onih koji nisu nosili maske taj postotak bio između 26 i 40 posto, ovisno o kojem se virusu radilo. - Zaključak je vrlo jasan: maske su iznimno učinkovite u suzbijanju širenja virusa. Nažalost formalne preporuke traže puno vremena i usuglašavanja, a virus se širi brzo i ne može čekati na usuglašavanje. Stoga predlažem da slušate znanost odnosno priloženi rad a ne službene preporuke. Preporuke će se sigurno promijeniti, a i već se mijenjaju u nekim zemljama. Primjerice na dalekom istoku je od početka preporuke da svi nose maske, prokomentirao je tada dr. Lauc.
Druga je važna studija koja se tiče nošenja maski izašla u časopisu The British Medical Journal, opet od grupe autora, pod nazivom Face masks for the public during the COVID-19 crisis. Već i naslov studije govori kako je vrijeme da se počnu primjenjivati mjere predostrožnosti. Uredno se citira Wikipedia u kojoj stoji kako je predostrožnost naprosto strategija kod koja se kod potencijalnih ugroza primjenjuje onda kada nemamo dovoljno širokog znanstvenog znanja. Dokazi o korisnosti nošenja maski sporadični su no COVID-19 naprosto je opasna bolest koja se izuzetno lako širi. Pa je nošenje maski zapravo etičko pitanje za one koji odlučuju o politikama u ovo mjere, treba li uvesti takve mjere predostrožnosti. Malo se može izgubiti a možda puno dobiti uvođenjem nošenja maski. Postavlja se i pitanje jesu li studije temeljene na kliničkim ispitivanjima drugih bolesti relevantne za sasvim novu bolest na kojoj nije još provedena slična studija, odnosno treba li čekati da se takva studija provede kako bi se donijela odluka. Mišljenje je skupine znanstvenika koja potpisuje rad kako zaista ne treba čekati. Tome u prilog ide i činjenica da su u časopisima koji provode neovisnu procjenu znanstvenih radova pronašli tek pet sistematično provedenih studija koje se bave korisnošću nošenja maski, a u postupku procjene su još dvije studije, jedna koja istražuje učinkovitost nošenja maski kod influenze a koja se temelji na deset studija provedenih između 1946. i 2018. godine. I ta je analiza došla do negativnog rezultata no ipak navodeći kako studije nisu provođene na jednak pa ni adekvatan način.
Druga je analiza pregledala 31 studiju, od čega 12 temeljenih na kliničkim ispitivanjima, ali pronašli su kako nema dovoljno čvrstih dokaza da maske treba nositi kako bi se spriječilo širenje COVIDa-19. Sagledavajući sve to zajedno, donositelji odluka i donosili su različite odluke, pa je tako WHO izdala uputu kako maske treba nositi kod pandemija jer čak i djelomična zaštita ima ključan utjecaj, no američki CDC izdao je naputak protiv nošenja. Pogotovo se ističe činjenica kako niti jedna od studija nije testirala priručne maske koje se sada nose u nedostatku industrijski napravljenih. Također, iznosi se jedna vrlo logična tvrdnja, a to je da se javnost ne bi previše bunila da se takva uputa izda sada kada se zna koliko je SARS-CoV-2 opasan i zarazan. K tome, postoje studije koje utvrđuju kako virus ostaje aktivan u zraku i po nekoliko sati nakon aerosolizacije u eksperimentalnim uvjetima a čini se da ga nošenje maski ipak blokira. Visoka zaraznost je također potvrđena, prisutna je i po dva i pol dana prije nego što se u osobe pojave prvi simptomi. Nedostatak kvalitetno provedenih studija ne bi smio biti razlogom da se takva odluka ne donese, odnosno da se ne poveća proizvodnja maski te ih se tako učini dostupnima za šire pučanstvo. Maske su jeftine i jednostavne, a potencijalno mogu značajno doprinijeti suzbijanju zaraze, zaključuje se u ovoj raspravi gdje se povukla usporedba kako se naprosto radi o traženju dokaza kako je padobran efikasan pri iskakanju iz aviona. Ni za njih, naime, nikada nije provedeno sistematsko znanstveno istraživanje.
- Strogo gledano sa znanstvene strane, ne postoji savršen dokaz da su padobrani korisni, naprosto zato što nitko nikada nije proveo randomizirani pokus u kojem bi ljudi nasumično iskakali iz aviona sa i bez padobrana. Bez takvog pokusa naprosto nije moguće tvrditi da postoji znanstveni dokaz da padobrani doista pomažu. No činjenica da ne postoji dokaz da su padobrani korisni, ne znači da ih ne trebamo koristiti kada iskačemo iz aviona. Isto tako, iako ne postoji savršena studija koja bi pokazala korisnost univerzalnog korištenja maski u pandemiji COVID-19, teško je osporiti činjenicu da one svakako mogu umanjiti transmisiju virusa. No ideja maske je da ona ne štiti onoga tko nosi masku, već da štiti druge ljude od nas kao mogućeg prenositelja zaraze. Kod COVID-19 postoji puno ljudi koji su zarazni, a nemaju nikakve simptome. To može biti bilo tko od nas i zato zbog poštovanja prema drugima trebamo u situaciji kada se drugi ljudi nalaze u našoj blizini prekriti usta i nos maskom, komentirao je dr. Lauc.
