Njemačka kancelarka Angela Merkel sastala se s čelnicima zajednice Nijemaca koji imaju veze s Rusijom, koja broji tri milijuna ljudi, zbog zabrinutosti da bi se ta zajednica mogla naći na meti "lažnih vijesti" za koje je primijećeno da se plasiraju uoči njemačkih parlamentarnih izbora ove jeseni.
Njemački dužnosnici smatraju da je ta zajednica zbog svojih veza s Rusijom ranjiva i podložna mogućoj manipulaciji ruske propagande nakon prosvjeda koji su izbili u siječnju 2016. do kojih je došlo na temelju lažnih vijesti ruskih medija u kojima se tvrdilo da je jedan migrant navodno silovao 13-ogodišnju djevojčicu rusko-njemačkog podrijetla.
Odnosi između Rusije i Njemačke na najnižoj su razini u odnosu na one koje su njegovali godinama zbog dubokog neslaganja oko kriza u Ukrajini i Siriji te zbog stanja ljudskih prava u Rusiji.
Njemačke obavještajne agencije također su upozorile na ruske kibernetičke napade i potporu strankama krajnje desnice.
Glasnogovornik Angele Merkel, Steffen Seibert, najavio je da će se razgovori usmjeriti na izazove s kojima se ova zajednica susreće u procesu integracije u njemačko društvo i prihvaćanja njemačkog načina života.
Njemačka kancelarka Merkel odrasla je u bivšoj komunističkoj istočnoj Njemačkoj i tečno govori ruski jezik.
Ruska zajednica u Njemačkoj raznolika je i uključuje etničke Nijemce čiji preci su otišli živjeti u nekadašnju carsku Rusiju, sovjetske Židove koji su dobili azil u poslijeratnoj Njemačkoj te također one pripadnike zajednice koji su u novije doba doselili u Njemačku.
Mnogi Nijemci ruskog podrijetla tradicionalno podupiru Kršćanske demokrate kancelarke Merkel (CDU), dobrim dijelom zbog zahvalnosti na potpori koju je toj zajednici svojedobno dao prethodnik kancelarke Merkel Helmut Kohl, koji je velikom broju etničkih Nijemaca omogućio da nakon pada Berlinskog zida napuste sovjetsku Rusiju i stignu u Njemačku.
S druge strane stranka Alternativa za Njemačku (AfD), koja ima veze u Moskvi i tiska promidžbeni stranački materijal na ruskom jeziku - poziva neke od ovih glasača da je podupru u njezinom neslaganju s odlukom kancelarke Merkel 2015. da otvori vrata za dolazak više od milijuna uglavnom muslimanskih migranata.
