Životi više od milijuna beba godišnje mogli bi biti spašeni u zemljama u razvoju kada bi majke dobile pristup jednostavnim, jeftinim zdravstvenim alatima poput vitamina, aspirina i lijekova protiv malarije, pokazala je nova analiza.
Studija se fokusirala na “tihu katastrofu u javnom zdravlju”, u kojoj su djeca rođena premalena ili prerano. Ujedinjeni narodi upozoravaju da je napredak u smanjenju smrti novorođenčadi zaustavljen od 2015. godine, a za je djelomično odgovorno nedovoljno financiranje pretporođajne skrbi, piše Guardian.
Autori analize procjenjuju da bi se svake godine moglo izbjeći oko 476.000 smrti novorođenčadi i 566.000 slučajeva mrtvorođene djece kada bi se u 81 zemlji svijeta uvela tek šačica mjera pretporođajne skrbi.
U svijetu se broj smrti novorođenčadi – beba koje umru unutar 28 dana od rođenja – prepolovio u razdoblju između 1990. i 2020. godine, od 5 milijuna na 2.4 milijuna. No u zemljama u razvoju, pogotovo supsaharskoj Africi i južnoj Aziji, brojke su još uvijek vrlo visoke.
Izvješće UN-a, objavljeno ovog tjedna, pokazuje da je napredak stagnirao od 2015. godine zbog smanjenja ulaganja, a svake godine od 2015. zabilježeno je preko 2 milijuna smrti novorođene djece i 1.9 milijun mrtvorođene djece.
“Ako želimo vidjeti drugačije rezultate, moramo promijeniti pristup,” kaže dr. Anshu Banerhee, direktor ureda za zdravlje i razvoj majki, novorođenčadi, djece i adolescenata pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. “Veća i pametnija ulaganja u primarnu zdravstvenu skrb potrebna su nam odmah kako bi svaka majka i dijete, bez obzira na to gdje žive, imali najbolje moguće izglede za zdravlje i preživljavanje.”
Mnoge, ako ne i sve, mjere koje su predložene u posljednjoj analizi već su uvedene u bogatim zemljama: pomoć trudnicama pri prestanku pušenja, pristup aspirinu ženama u riziku od pre-eklampsije. Ipak, one nisu sustavno uvedene u mnogim dijelovima svijeta, pogotovo zemljama čiji su zdravstveni sustavi već pod ogromnim pritiskom humanitarnih kriza poput Afganistana ili Južnog Sudana.
U izvješću UN-a navodi se da manje od 60 posto žena u najgore pogođenim područjima prima čak četiri od osam predporođajnih testova koje preporuča WHO.
Usprkos razini izazova, trošak uvođenja mjera u 81 zemlji bio bi tek 1.1 milijardu dolara, kažu autori: iznos je tek djelić uloženog u neke druge zdravstvene programe. Posljedice tih mjera bile bi ogromne, naglašavaju, a njima bi se moglo spriječiti da čak 5.2 milijuna djece godišnje bude rođeno prerano, premaleno ili s premalom težinom.
Autori – skupina profesora specijaliziranih za razne aspekte zdravlja djece i majku – osmislili su novi izraz za takve bebe: malena ranjiva novorođenčad (eng. small vulnerable newborns, SVN). Procjenjuju da jedna od četiri bebe rođene 2020. godine ispunjava kriterij za SVN.
“Naše prve procjene pokazuju da je problem mnogo veći nego što smo ranije vjerovali. Radi se o tihoj katastrofi javnog zdravlja koja utječe da čitav život, smanjujući ljudski kapital i ostavljajući trag na državna gospodarstva,” kaže Joy Lawn, jedna od autorica studije i profesorica reproduktivnog i zdravlja majki i djece u Školi higijene i tropske medicine u Londonu.
Glavni autor studije, Per Ashorn, profesor je pedijatrije na sveučilištu Tampere u Finskoj. Ashorn je pozvao vlade, ali i partnere i donatore, da ulože u ovaj problem u što kraćem roku. “Usprkos postavljenim ciljevima i danim obećanjima, svaka četvrta beba u svijetu rođena je ili premalena ili prerano,” upozorio je.
“Naša analiza pokazuje da već imamo znanja potrebna za zaustavljanje ovog trenda i spašavanje tisuća beba godišnje… potrebni su nam nacionalni potezi i globalni partneri koji će u najkraćem roku uložiti u ovaj problem,” dodao je on.
Autori su izračunali da se preko polovice neonatalnih smrti u svijetu 2020. godine može pripisati bebama koje su rođene kao SVN. “Ako se ne pozabavimo ovim prioritetom, u opasnost dovodimo našu kolektivnu budućnost,” upozorili su.
