Bivši američki predsjednik Donald Trump, koji želi još mandat u Bijeloj kući, izazvao je lavinu kritika visokih zapadnih dužnosnika kada je sugerirao da ne bi branio saveznike NATO-a koji ne bi ulagali dovoljno u obranu te da bi čak poticao Rusiju da ih napadne.
Trumpova zapaljiva izjava postavlja nekoliko pitanja, a prvo od njih je najjednostavnije. Što je NATO? Savez je nastao 1949. kao odgovor na prijetnju Sovjetskog Saveza i rastuće napetosti tijekom Hladnog rata. NATO je politički i vojni savez zemalja iz Sjeverne Amerike i Europe, a u osnivački ugovor ugrađen je princip kolektivne obrane, odnosno ideja da napad na jednog člana saveza predstavlja napad na sve. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, no zbog političke i vojne moći Sjedinjenih Američkih Država one su ključni čimbenik unutar saveza, a njihovo nuklearno oružje smatra se posljednjom linijom obrane, piše Reuters.
Trenutno u NATO-u sudjeluje 31 zemlja - većinom su to europske nacije, uz Sjedinjene Američke Države i Kanadu. Najnovija članica je Finska, koja se pridružila prošlog travnja kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine 2022. godine. Švedska je također podnijela zahtjev za članstvo zajedno s Finskom, ali čeka da Mađarska ratificira njezin zahtjev kao posljednji ključni korak prije pristupanja. Tijekom Hladnog rata glavni fokus NATO-a bio je zaštita Zapadne Europe od Sovjetskog Saveza. Nakon pada Berlinskog zida 1989. godine NATO se proširio kako bi uključio zemlje iz bivšeg komunističkog bloka srednje i istočne Europe. Članstvo u NATO-u obuhvaća širok spektar zemalja, od velikih poput Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Turske do manjih poput Islanda i Crne Gore.
Tijekom svojeg mandata u Bijeloj kući, od 2017. do 2021. godine, Trump je često kritizirao NATO i pojedine članice poput Njemačke, optužujući ih da ne ulažu dovoljno u vlastitu obranu te se oslanjaju na Washington za zaštitu. Otvoreno je dovodio u pitanje princip kolektivne obrane. Druge američke administracije također su kritizirale Europljane zbog nedovoljnog ulaganja u obranu, ali s manje oštrih tonova.
Trump je svoju kritiku podigao na novu razinu na predizbornom skupu u subotu u Conwayu, u Južnoj Karolini, kada je prepričao navodni razgovor s "predsjednikom velike zemlje". "Gospodine, ako ne platimo, a napadne nas Rusija - hoćete li nas zaštititi?" Trump je citirao nepoznatog vođu. "Rekao sam: 'Niste platili? Vi ste dužnici?' Rekao je: 'Da, pretpostavimo da se to dogodilo.' Ne, ne bih vas zaštitio. Zapravo, poticao bih ih (Rusiju) da rade što god im se svidi. Morate platiti", rekao je Trump.
Često se Trump žalio da ostale članice NATO-a ne podmiruju svoje obveze, što daje dojam da je savez poput kluba s članarinama. No, NATO funkcionira na drugačiji način. Iako ima neka zajednička sredstva u koja svi članovi uplaćuju, većina njegove snage dolazi iz nacionalnih obrambenih proračuna članica - kako bi održavale svoje vojne snage i nabavljale oružje koje može koristiti i NATO. Sukladno tome, članice NATO-a obvezale su se trošiti barem 2% svog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) svake godine na obranu, no većina njih nije ispunila taj cilj prošle godine.
Prema procjenama NATO-a od srpnja prošle godine, očekivalo se da će 11 članica ispuniti cilj od 2% do 2023. Među njima su bili Poljska, Sjedinjene Američke Države, Grčka, Estonija, Litva, Finska, Rumunjska, Mađarska, Latvija, Velika Britanija i Slovačka. Procjena za Njemačku, europskog ekonomskog diva, je 1,57%, međutim njemački dužnosnici izjavili su da očekuju da će ove godine dostići cilj od 2%, djelomično zahvaljujući posebnom fondu od 1 milijarde eura uspostavljenom kao odgovor na rat u Ukrajini.
Prema podacima NATO-a, najmanje su trošile kao udio nacionalnog BDP-a Španjolska, Belgija i Luksemburg. Također, kriterij od 2 posto, na što se vjerojatno referirao Donald Trump, ne ispunjavaju ni Francuska, Nizozemska, Češka, Sjeverna Makedonija, Bugarska, Danska, Albanija, Slovenija, Kanada, Crna Gora,Italija, Portugal,Norveška, Hrvatska i Turska.
