Svi znamo za "zimsku tugu", ali depresija i anksioznost se mogu javiti i ljeti i nose jednaki naziv - sezonski afektivni poremećaj.
Sezonski afektivni poremećaj je oblik depresije koji je vrlo učestao, a osoba osjeća pad energije što uzrokuje druge simptome, poput manjka volje, lošeg raspoloženja, iritabilnost, pa čak i manju potrebu za bilo kakav kontakt s drugim osobama. Ljeti se javlja, pojašnjava psihijatrica, dr. Sanam Hafeez, radi koloracije između manjka sunčevih zraka i neurotransmitera koji reguliraju depresiju i "unutarnji" sat organizma. Drugim riječima, manjak sunca neće samo smanjiti razinu vitamina D u organizmu već će smanjiti proizvodnju serotonina, neurotransmitera koji je odgovoran za regulaciju raspoloženja.
Ovaj sindrom često vodi i do pretjeranije proizvodnje melatonina, hormona koji uzrokuje pospanost.
Sezonski afektivni poremećaj ljeti
Obzirom se radi o poveznici s manjkom sunca, kako se onda javlja ljeti? Postoji nekoliko razloga, a ponekad se samo radi o depresiji koja se nastavila od zime. Stručnjaci se slažu da iako se radi o poremećaju koji se javlja zimi, on ustvari može "napasti" bilo kada, a posebno u razdoblju prelaska na ljeto kada u organizmu može još uvijek biti manjak vitamina D.
Evo koji će simptomi otkriti da se radi o ovom poremećaju i što poduzeti da si pomognete:
Simptomi sezonskog afektivnog poremećaja ljeti
1. Iritabilnost: Ovaj se simptom javlja i kod depresije pa je teško ponekad razumjeti o čemu se radi, ali ako ste primijetili da češće plačete na reklame i filmove, to može biti znak da razine serotonina nisu u ravnoteži u organizmu.
2. Manjak motivacije: Osjećate da niste prisutni niti u jednoj situaciji psihički ili ne možete spavati? Ako vas umaraju i najmanji napori, to može biti signal sezonskog poremećaja.
3. Teško vam je zaspati: Bez sna ćemo se sigurno osjećati puno umornije tijekom dana, a sezonski poremećaj može biti odgovoran.
4. Izolirali ste se: Kada se samoća pretvori u izolaciju, mnogi se problemi rađaju. Ako izbjegavate druge, to može biti simptom sezonskog poremećaja.
5. Misli o samoubojstvu: Svatko će reagirati drugačije na ovaj poremećaj, a kod nekog se mogu javiti blagi simptomi dok će drugi imati velikih problema. Ako vam se javila ideja o samoubojstvu, ODMAH se javite stručnjaku radi pomoći.
Kako tretirati ovaj poremećaj
Uspostavite higijenu spavanja: Odlazak u krevet i buđenje organizirajte da budu u slično vrijeme, izbjegavajte drijemanje preko dana, a trebali biste smanjiti tjelesnu aktivnost i unos hrane i pića u satima prije spavanja
Izađite na sunce: Dovoljno je 30 minuta u danu provesti na suncu kako bi se napunili vitaminom D. Uvijek prethodno nanesite kremu sa zaštitnim faktorom.
Pazite što jedete: Vrlo je važno da obratite pažnju na zdravu, redovitu i raznoliku prehranu bogatu mineralima, žitaricama i vitaminima što će pozitivno utjecati na osjećaj umora i prevenirati dobitak na težini.
Potražite pomoć: Upravo će vam stručnjak psiholog ili psihijatar pomoći savjetima kako što prije izaći iz ovog stanja.
A. A.
