Sredstvima Fonda solidarnosti Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH financiraju se najsloženije zdravstvene usluge i nabavka lijekova za liječenje teških oboljenja.
Direktorica Novka Agić kaže Feni da, međutim, država malo participira u tome te da se uglavnom to financira iz sredstava uplaćenih na ime osiguranja, a što nije dovoljno da bi bile zadovoljene sve potrebe.
- Nažalost, broj oboljelih od malignih bolesti konstantno raste, a više od 10.000 oboljelih od raznih vrsta malignih oboljenja trenutno se liječi putem Federalnog fonda solidarnosti, naglašava.
Nastoje, kaže, imati jednak tretman prema svima koji imaju teško oboljenje i pratiti da svaki od njih dobije blagovremeno terapiju.
- Imamo problema s inovativnim lijekovima, prije svega onima koji su izuzetno skupi. Radi se o lijekovima koji po pacijentu iznose i do 150.000 KM godišnje, ne možemo udovoljiti svim pacijentima kojima je to preporučeno, kazala je.
Agić ističe da su ipak zahvaljujući, prije svega angažmanu Udruženja Renesansa i udruženja žena oboljelih i liječenih od karcinoma dojke i ostalih malignih oboljenja, liste čekanja pacijentica oboljelih od karcinoma dojke svedene na minimum.
Međutim, kod ostalih vrsta oboljenja nisu, kaže, u potpunosti zadovoljni. Za zbrinjavanje svih tih pacijenata potrebna su im značajna materijalna sredstva koja ne mogu sami osigurati. Precizira da je najveći broj pacijenata na listama čekanja evidentiran za pružanje usluga iz oblasti kardiokirurgije te oboljelih od multipla skleroze.
Pojasnila je kako je u vrijeme formiranja Federalnog zavoda bilo predviđeno da dio novca bude osiguran iz doprinosa, a isto toliko i iz federalnog proračuna.
- Međutim, nikad više od jedne četvrtine nije nam doznačeno. U posljednje dvije do tri godine i taj iznos nam ne bude doznačen u tijeku kalendarske godine što se odražava na tekuću likvidnost, naglasila je.
Precizira da su radi osiguranja sredstava, svojevremeno zahtijevali da skupi lijekovi budu izuzeti od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, odnosno da stopa PDV-a bude smanjena na razinu europskih i država okruženja.
- Zbog naše visoke stope i zbog toga što nisu bile regulirane cijene lijekova na državnoj razini mi smo plaćali visoke cijene lijekova. Tražili smo, u tom smislu, da država preuzme ulogu reguliranja tog pitanja, ne da to bude ostavljeno entitetima i/li županijama, naglasila je Agić.
Ona precizira da je jedna od njihovih inicijativa bila i da se dio novca od akciza usmjeri u te svrhe i/li da bude formiran poseban fond na razini države za skupe lijekove.
- Osim akciza, moraju se tražiti dodatni izvori sredstava, misli ona.
Prvenstveno se tu, kaže, misli na veći stepen uplate osiguranja i uvođenje dodatnog osiguranja, a u vezi s tim očekuje da reformske mjere urode plodom. Na taj način bi se, smatra ona, došlo do novca kojim bi bila omogućena blagovremena terapija za sve pacijente kojima je to potrebno.
Novka Agić kaže da je inicijativa te vrste podržana na nivou Federacije BiH, ali da je to sad „u nadležnosti Vijeća ministara BiH“. Ističe da je o tome u više navrata razgovarala s parlamentarcima na državnoj razini. Obećanja ima, ali problem nastane kad dođe do realizacije.
