Prim. dr. med. Perica Jelečević, specijalist kirurgije, aktualni je ravnatelj Županijske bolnice Orašje i član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH. U HDZ BiH učlanio se u vrijeme osnivanja stranke 1990. Jedan je od utemeljitelja Ratne bolnice Tolisa, 1996., imenovan je obnašateljem dužnosti ravnatelja Opće bolnice u Orašju, a 1999. postao je i njezin ravnatelj. Nakon preustroja Opće bolnice u Orašju u Županijsku bolnicu 2002., Jelečević je ostao na položaju ravnatelja. Od ostalih značajnih dužnosti svakako je mjesto zastupnika u Hrvatskom saboru od prosinca 2011. do 2015. iz izborne jedinice dijaspore. Između 2006. i 2011. bio je ministar rada i socijalne politike u Vladi FBiH. Izabran je 2015. u Predsjedništvo HNS-a i bio član četiri godine. Hrvatski liječnik i političar danas vodi najznačajniju zdravstvenu ustanovu u Posavskoj županiji - Županijsku bolnicu, koja je iznikla iz Ratne bolnice Tolisa te koja je bila od neprocjenjivog značaja za obranu, a danas od životne važnosti za ostanak i opstanak Hrvata na tom posavskom području.
Razgovor za Večernji list BiH započinjemo aktualnom pandemijom koronavirusa.
Posavska županija još uvijek je “korona-free” županija. Vi ste osobno zbrinuli prvu osobu koja je bila pozitivna na COVID-19. Kako je bolnica odgovorila tom zdravstvenom izazovu?
Mislim da je bolnica stala prva, i to, po mom mišljenju, na profesionalan i zadovoljavajući način u obranu od COVID-19 bolesti. Podsjećam na činjenicu da je Posavska županija bila treća lokacija u cijeloj BiH gdje se pojavio COVID-19. Prva je bila Banja Luka, druga Zenica, a mi smo bili treća lokacija. Budući da smo mi pogranično područje, očekivali smo takvo nešto i zato smo odmah pristupili odgovarajućim mjerama, koje su, u sinergiji sa zapovijedima kriznih stožera i uz disciplinirano ponašanje građana Posavske županije, rezultirali postojećim stanjem u kojem nemamo pozitivnih na COVID-19. Činjenice su i sljedeće da u našoj Županijskoj bolnici ne postoji zarazni odjel, a u cijeloj županiji imamo jednog specijalista epidemiologa. Bili smo prinuđeni sa specijalnostima koje imamo, u improviziranim uvjetima, boriti se protiv tog planetarnog izazova. Općenito mislim da smo imali i malo sreće jer smo do sada u cijeloj Posavskoj županiji zabilježili samo tri oboljela koja su uspješno izliječena. Kad promatramo sadašnju situaciju s COVID-19, ona je ponovno, rekao bih, izazovna, jer u našem okruženju, a, prije svega, mislim na RS i Tuzlansku županiju, postoji veliki broj novozaraženih. Moramo biti pripravni jer se u svakom trenutku može preliti problem i k nama. Ocjena je i našega Županijskog stožera za zdravstvo, ali i drugih mjerodavnih čimbenika, da smo se relativno dobro izborili s COVID-19, barem do sada. Daljnji izazovi sigurno nas očekuju u budućnosti, a posebno najesen i u zimu.
Od aktualne pandemije vratimo se u vrijeme kada ste bili u prvoj ekipi liječnika koja je okupila Ratna bolnica smještena u Franjevačkom samostanu u Tolisi. Koliko je bila značajna odluka da ona preraste u Županijsku bolnicu?
To je bila strateška odluka i nas malobrojnih profesionalaca koji smo poslije rata ostali ovdje raditi, a i naše lokalne vlasti. Hipotetski, da ne posjedujemo Županijsku bolnicu u Orašju i ovako kapacitiranu i ekipiranu, dnevno bi na stotine pacijenata odlazile u neke druge bolnice Federacije ili bolničke ustanove Hrvatske. To bi predstavljalo veliki problem za naše pacijente u smislu materijalnog opterećenja, a i za ZZO. Županijska bolnica od životne je važnosti za ovo posavsko područje. U ratu je ona bila mjesto gdje su spašavani brojni životi naših branitelja. Davala je snagu za izdržati najteže trenutke obrane. Davali smo sve od sebe u službi nesebičnog spašavanja života. Ponosan sam što sam bio dio Ratne bolnice, ustanove koja je dala nemjerljiv doprinos u ratnom vremenu, i na čijim temeljima je izrasla današnja Županijska bolnica Orašje.
Županijska bolnica u Orašju primjer je ustroja malih županijskih bolnica. Od kakvog je značaja za Posavsku županiju i kako funkcionira?
U Županijskoj bolnici zaposleno je 186 djelatnika. Od toga je 26 liječnika, od čega 17 liječnika specijalista, pet specijalizanata i četiri liječnika opće prakse. Županijska bolnica raspolaže sa 111 bolesničkih kreveta raspoređenih na šest bolničkih odjela: Interni odjel s koronarnom jedinicom, Odjel kirurgije, Odjel ginekologije s rodilištem, Odjel pedijatrije te fizički izmješten Odjel za hemodijalizu sa stacionarom u Odžaku. Djelatnost specijalističko-konzultativne zdravstvene zaštite provodi se po specijalističkim ordinacijama, dijagnostičkim i terapijskim jedinicama.
Kada je u pitanju cjelokupna organizacija rada u specijalističkim ambulantama, treba istaknuti da bolnica ne raspolaže svim specijalistima koji su potrebni za njezin rad, zbog čega je vršeno angažiranje vanjskih suradnika iz drugih zdravstvenih ustanova izvan Posavske županije. U strukturi pruženih usluga u okviru specijalističko-konzultativne zdravstvene zaštite mogu se izdvojiti, uz ostalo: prvi i kontrolni pregled liječnika specijalista, UZV pregled abdomena, UZV dojke, UZV štitnjače, UZV vrata, color dopler karotida, ergometrija, ehokardiografija (UZV srca), mali kirurški zahvati, razne vrste repozicija i imobilizacija, postupci fizikalne terapije, mnogi drugi medicinski postupci koji se obavljaju u sklopu dnevne ambulante.
Važite za osobu s autoritetom koja ustroj bolnice vidi u profesionalnom radu i maksimalnom zalaganju djelatnika. Kakva je kadrovska popunjenost?
Kadrovska popunjenost bolnice je zadovoljavajuća, ali ne optimalna. Radimo svakodnevno na kontinuiranoj edukaciji postojećih kadrova, kako liječnika tako i srednjega medicinskog i ostalog osoblja, što je, na određeni način, naša zakonska obveza.
Koji su vam prioriteti rada te kakve su financijske mogućnosti da ispunite strateške ciljeve bolnice na čijem ste čelu?
Osnovni prioriteti rada su kadrovsko ekipiranje bolnice, do 30 liječnika specijalista, kao i njihovo stalno stručno usavršavanje. Među trima prioritetima svakako je nabava nove opreme, jer je postojeća u 90 posto slučajeva izamortizirana, kako bismo na kvalitetan način mogli odgovoriti svim suvremenim dijagnostičkim i terapeutskim procedurama. Prioritet je svakako i financijska stabilizacija, tj. proračunska ravnoteža u financijskom smislu te saniranje prethodnih financijskih dubioza koje trenutačno iznose oko 1,700.000 maraka.
Uz liječničku, obavljali ste i značajne političke funkcije. Uz ostale, bili ste ministar u Vladi Federacije i zastupnik u Saboru RH za dijasporu. Koliko je, po vašem mišljenju, važno bavljenje politikom?
U ovakvoj državi kao što je BiH vrlo je važno da se svaki čovjek, a pogotovo intelektualac, uključi u politički život jer u posljednjih 20-ak i više godina ovdje vlada kontinuirana politička nestabilnost, a koja se automatski odražava na gospodarski sektor, pa i socijalni sektor u najširem značenju te riječi. Ako želimo stvari mijenjati nabolje, svi se moramo uključiti ili kroz izbor svojih predstavnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti ili kao odgovorne osobe na raznim funkcijama u javnim institucijama.
Imate i odgovornu funkciju člana Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH. Uloga i značaj Savjeta te koliko je bio usmjeren na pomoć Posavini?
Imam samo riječi pohvale za Ured za Hrvate izvan RH koji vodi državni tajnik gospodin Zvonko Milas. Vrlo često bili su i na terenu Posavske županije, a nakon što bi vidjeli naše prioritete, njihova obećanja nikada nisu ostajala mrtvo slovo na papiru, već su konkretno proveli brojne projekte. Ovdje u Posavini provedeno je jako puno značajnih projekata u sektoru zdravstva, školstva, kulture, sporta... koji su išli upravo preko ovoga Ureda. Mislim da postoji dobra koordinacija između članova Savjete i Ureda te mi u Posavini trebamo biti zadovoljni zbog pomoći koju nam pruža Vlada RH, a osobito možemo biti zadovoljni u sektoru zdravstva. Vrata zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj nisu zatvorena za naše pacijente i na tome smo zahvalni.
S obzirom na to da ste liječnik, ali i političar, neizbježan je vaš komentar na aktualnu političku situaciju u BiH te predstojeće izbore u RH?
Stanje u BiH u političkom smislu, čini mi se, nikad nije bilo lošije. U najkraćem, međunarodni protektorat. Hrvati kao politički suveren narod traže svoje mjesto pod suncem na koje imamo pravo i po Ustavu i po zakonima ove zemlje, ali nam uporno, oni koji su jači i veći od nas, stalno to pravo pokušavaju osporiti. Apsolutno podržavam djelovanje HNS-a BiH u borbi za ravnopravnu poziciju hrvatskog naroda s ostalim dvama narodima. I mi ćemo se za to izboriti ako budemo složni i pametni. Što se tiče izbora u RH, tu dvojbe uopće nema, gospodin Andrej Plenković čovjek je koji ima kompetencije u vođenju politike, koji hoće i koji može stabilizirati poprilično turbulentnu političku scenu u RH, tako i tešku ekonomsku situaciju. On treba ostati hrvatski premijer i nastaviti reforme koje je započeo, a najbolji je primjer pokazao odličnim snalaženjem u ovoj COVID-krizi. Vlada RH donosila je pravovaljane i učinkovite socioekonomske mjere za spas gospodarstva i zaštitila većinu stanovništva od pandemije COVID-19 na jedan maestralan način.•
