Digitalizacija televizije kao dio procesa digitalizacije društva - trenutni dobici i temelji za budući brži razvoj, tema je okruglog stola koji se danas održava u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Pomoćnik direktora za područje upravljanja radiofrekvencijskim spektrom Regulatorne agencije za komunikacije Siniša Petrović na konferenciji za novinare je kazao kako prelazak na nove tehnologije nije samo pravo neke države nego i obveza.
- Sve te tehnologije uglavnom su bazirane na radiofrekvencijskom spektru. Ako na vrijeme ne pređemo na digitalnu televiziju, onda moramo gasiti i ono što imamo, odnosno analognu. Ako na vrijeme ne prihvatimo LTE moramo skloniti druge ometače da bi druge zemlje mogle razvijati svoje mobilne komunikacije napredne generacije. Znači, mi moramo i imamo obvezu pustiti i druge zemlje da rade, ako mi to nismo u stanju, kazao je Petrović.
Proces se, po njegovim riječima, može ubrzati tako da se putem udruženja televizijskih stanica i telekom operatera vrši pritisak na zakonodavnu i izvršnu vlast da se ubrazaju aktivnosti i otklone smetnje za uvođenje novih tehnologija u BiH.
- Većina susjednih zemalja, među kojima i Hrvatska s kojom dijelimo veliki dio granice, započele su i na neki način završile prvi dio digitalizacije u razdoblju kada su i po međunarodnim sporazumima morale voditi računa i o funkcioniranju i postojanju naših analognih predajnika. Od 17. lipnja nijedna država iz susjedstva nema ni pravo ni obvezu trpjeti ometanje iz BiH jer u analognoj tehnologiji imate emitiranje jedne televizije na jednoj frekvenciji, a u digitalnoj u Srbiji se pruža 15 televizijskih kanala, što znači da jedan naš kanal ometa njihovih 15, ilustrirao je Petrović.
Ono što je sljedeći korak, kako je naveo, jeste da se počne postupati prema Zakonu o Javnom RTV sustavu i formirati određeni vid koordinacije u upravljanju dodijeljenom opremom, a nakon toga od javnih servisa očekuju da će dobiti zahtjeve za dodjelu dozvola za emitiranje da bi se formalizirale sve prethodne aktivnosti.
Prelaskom na digitalnu zemaljsku radiodifuziju, kako je istaknuto ovom prilikom, doći će do oslobađanja značajnog dijela frekventnog spektra, što predstavlja posebnu korist za Bosnu i Hercegovinu.
Pomoćnik ministra komunikacija i prometa BiH Željko Knežević kazao je da je u ovom procesu najveća kočnica bila korporacija koja je zakonom o Javnom RTV sustavu predviđena, ali nikada nije uspostavljena.
- Važno je samo da se infratstrukturom upravlja s jednog mjesta, a to je podjednak interes svih RTV servisa. Zbog svega toga kasnilo se s implementacijom digitalizacije, kazao je Knežević dodajući da je teško predvidjeti kada bi se sve to moglo završiti.
Predsjednik Udruženja BH tel Himzo Bajrić je kazao da informacije u analognom obliku imaju brojna ograničenja u smislu formata i kvaliteta. Proces digitalizacije podrazumijeva stavljanje informacija u formu koju je lako, čuvati, prenosti i obrađivati.
- Kada se informacija stavi u digitalnu formu ona je praktično zapamćena za sva vremena, zauzima manje prostora, lakše se dolazi do nje u odnosu na infomacije koje su spremljene na klasični način, pojasnio je Bajrić, javlja Fena.
Predstavnica telekomunikacijih operatora Antonija Krtalić iz HT Eroneta kazala je da operateri jedva čekaju digitalizaciju televizije jer to znači oslobađanje digitalne dividende i uvođenje novih generacija telekomunikacijskih usluga. Za operatere, kako je dodala, to je zanimljivo jer znači bolje tržišne uvjete, prihode i zadovoljenje interesa krajnjih korisnika.
Govoreći o inicijativi za formiranje udruženja komunikacija u okviru VTKBiH Sabrina Teskeredžić, direktorica Sektora za transport i komunikacije pri VTKBiH izjavila je da bi formiranje takvog udruženja predstavljalo dodatni zamah poduzetnicima u kreiranju novog poslovnog okruženja kada je riječ o svim vrstama usluga u oblasti komunikacija.
