Obratite pažnju

Ako primijetite ove promjene na nogama, posjetite liječnika

noge
Dreamstime
02.09.2021.
u 20:25

Čimbenici koji povećavaju rizik od razvoja bolesti perifernih arterija uključuju pušenje, dijabetes, pretilost (indeks tjelesne mase veći od 30), visoki krvni tlak, visok kolesterol, starenje (osobito nakon 50 godine života) te obiteljska povijest bolesti perifernih arterija, bolesti srca ili moždanog udara

Kod bolesti perifernih arterija dolazi do suženja u žilama i smanjuje se dotok krvi u udove, uglavnom u noge, i to zbog nakupina masnih naslaga u arterijama. Takva suženja, osim što rade probleme u nogama, mogu smanjiti i dotok krvi u srce i mozak. Ako uočite neke od niže spomenutih promjena na nogama, možda ne bi bilo loše da posjetite liječnika, javlja N1. 

Simptomi bolesti perifernih arterija su:

- sjajna koža na nogama
- bolni grčevi u kukovima (jednom ili oba), u bedrima ili u mišićima potkoljenice, i to nakon određenih aktivnosti, poput
- hodanja ili penjanja stepenicama
- utrnulost ili slabost nogu
- hladnoća u jednoj potkoljenici ili stopalu, osobito u usporedbi s drugom stranom
- rane na prstima, stopalima ili nogama koje neće zacijeliti
- promjena boje nogu
- gubitak kose ili sporiji rast dlaka na stopalima i nogama
- sporiji rast noktiju na nogama
- bez pulsa ili je puls slab u nogama ili stopalima
- erektilna disfunkcija kod muškaraca

Čimbenici koji povećavaju rizik od razvoja bolesti perifernih arterija uključuju pušenje, dijabetes, pretilost (indeks tjelesne mase veći od 30), visoki krvni tlak, visok kolesterol, starenje (osobito nakon 50 godine života) te obiteljska povijest bolesti perifernih arterija, bolesti srca ili moždanog udara, piše 24sata.

Ljudi koji puše ili imaju dijabetes su zbog smanjenog protoka krvi pod najvećim rizikom od razvoja bolesti perifernih arterija, prenosi Mayo Clinic. Napominju kako liječenje bolesti perifernih arterija ima dva glavna cilja:

Upravljajte simptomima, poput boli u nogama, tako da pacijent može normalno nastaviti s fizičkim aktivnostima.
Zaustavljanje napredovanja ateroskleroze u cijelom tijelu kako bi se smanjio rizik od srčanog i moždanog udara.

Kao prvo, važno je promijeniti neke životne navike kako bi rizik od razvoja komplikacija bio što manji. Na primjer, ako pušite – prestanite s tim ili bolujete li od dijabetesa, držite ga pod kontrolom. Također, hranite se zdravo, redovito vježbajte, otopite višak kilograma i pokušajte živjeti pod što manje stresa.

Imate li simptome bolesti perifernih arterija moguće je da će vam biti potreban dodatni medicinski tretman. To mogu biti lijekovi za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka, za snižavanje krvnog tlaka i kolesterola te za kontrolu boli i drugih simptoma.

Postoje i zahvati na krvnim žilama koji pomažu – angioplastika i aterektomija.

Angioplastika je postupak koji se prakticira za otvaranje začepljenih žila i to na način da se u žilu putem katetera umetne mali balon koji se potom na mjestu suženja napuhne. To se često kombinira s postavljanjem male žičane mreže – stenta koji arteriju kasnije drži otvorenom, odnosno smanjuje mogućnost ponovnog suženja.
 Aterektomija je postupak uklanjanja naslaga iz iz arterija, a koje ometaju protok krvi. Kad se te naslage uklone, arterija se širi i poboljšava se cirkulacija.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije