Dok se čeka formiranje nove vlasti i traju pregovori stranaka, postojeća Vlada Federacije BiH pravi ambiciozan plan koji uključuje strateške razvojne projekte, ponajprije u infrastrukturi. Bez obzira na to tko će sjediti u premijerskoj i ministarskim foteljama, vjerojatno je da će nastaviti projekte koje je počela postojeća federalna Vlada.
Vrijednost radova
To se posebno odnosi na cestogradnju, gdje su učinjeni značajni koraci koji bi trebali rezultirati konačnim dovršetkom izgradnje koridora Vc u ovom izbornom ciklusu, ali i desetak brzih cesta kroz Federaciju. Mnogo je prigovora bilo da su važni gradovi, pa i cijele regije, zanemareni tijekom projektiranja koridora Vc koji se spušta od Odžaka na Savi do Bijače u Hercegovini. Sad kad je gotovo izvjesno da bi izgradnja ovog koridora trebala uglavnom biti gotova do 2026. godine jer su financijski ugovorene sve dionice, Vlada se okreće projektima izgradnje brzih cesta. Prema planovima Vlade FBiH, puštanje u promet cjelokupnog koridora kroz BiH ovisit će o izgradnji zahtjevnog tunela Prenj, a to bi se trebalo dogoditi do 2028. godine, no moguće je i ranije. Trenutačno je u natječajnoj proceduri odabir izvođača radova za projekte u vrijednosti od 1393 milijarde eura, koja će biti okončana do kraja ove godine. Osnovni izvor financiranja ovih infrastrukturnih radova su krediti međunarodnih financijskih institucija, a ponajprije Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Europske investicijske banke (EIB), OPEC-ova Fonda za međunarodni razvoj (OFID), grant sredstva Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF), ali i vlastita sredstva Vlade Federacije. Iz više izvora Vlada planira financirati i izgradnju mreže brzih cesta i druge velike projekte u cestogradnji, kao što je nastavak izgradnje tunela Hranjen prema Goraždu te Jadransko-jonska autocesta. Za izgradnju brzih cesta Vlada FBiH trenutačno je osigurala 400 milijuna eura za razdoblje do 2024. godine. Razmatra se opcija da ovaj iznos bude povećan za dodatnih milijardu eura. Radovi se financiraju iz više izvora, uključujući i sredstva Vlade FBiH, akumulirane dobiti poduzeća u većinskom vlasništvu Vlade FBiH i iz naplaćenog ruskog duga.
Ceste, elektroenergetika...
U pitanju su dugo spominjani i najavljivani projekti koji bi trebali mnoge bh. gradove izvući iz prometne izolacije. Među njima su Travnik - Lašva - Jajce, potom Bihać - Cazin - Velika Kladuša te na sjeveru Orašje - Brčko - Tuzla. Još su u pripremi tri brze ceste koje povezuju Tuzlu s drugim gradovima. Riječ je o brzim cestama Tuzla - Živinice - Đurđevik, Doboj - Lukavac - Tuzla i Tuzla - Kalesija. Planirana je i brza cesta kroz Sarajevo, a za Hercegovinu je posebno važna brza cesta Mostar - Široki Brijeg - Grude, za koju je do sada urađen glavni projekt i pripremljena natječajna procedura za izgradnju prve dionice. Velike planove Vlada FBiH ima i u energetskom sektoru, a oni se uglavnom zasnivaju na obnovljivim izvorima energije. Federacija BiH prošle je godine proizvela više od 50 posto električne energije iz obnovljivih izvora energije, što je među boljim rezultatima u Europi. U elektroenergetski sektor do 2030. godine planira se ukupna investicija u vrijednosti od 4,4 milijarde KM. Od tog iznosa, u Elektroprivredu BiH bit će investirano 2,5 milijardi KM za instaliranu snagu od 670,5 MW. Za obnovljive izvore energije ukupna investicija za Elektroprivredu HZ HB iznosit će 1,9 milijardi KM. Do 2030. godine predviđene su sljedeće investicije: milijardu eura ulaganja u hidroelektrane (418 MW), 340 milijuna eura u fotonaponske elektrane (380 MW), 820 milijuna eura u vjetroelektrane (570 MW). Proces modernizacije termoelektrana, odnosno ugradnja filtara i prelazak na biomasu bit će financiran s 350 milijuna eura do 2028. godine. Kako je nedavno izjavio premijer Fadil Novalić, fokus federalne Vlade treba biti i na dodatnim ulaganjima u poljoprivredu kako bismo bili u mogućnosti da se za domaće tržište osiguraju barem osnovni egzistencijalni proizvodi u slučaju budućih kriza koje će se sigurno i događati. Također je najavio i ozbiljnu reformu zdravstvenog sustava kako bi se podigla kvaliteta i dostupnost zdravstvenih usluga, pogotovo u ruralnim sredinama. •
