Svako malo Aluminij d.d. Mostar postaje vrućom temom političkih i medijskih kuloara. Osim što se bavi strateškom proizvodnjom jedne od najtraženijih sirovinskih baza te što se stalno lome politička koplja oko toga industrijskog diva, malo se drugoga zapravo zna. O problemima s kojima se susreo i s kojima se i danas susreće te o tomu kako vidi daljnju budućnost Aluminija, razgovarali smo s prvim čovjekom Društva Mariom Gadžićem.


Prošla je godina dana otkako ste na mjestu direktora Aluminija d.d. Mostar. Što ste zatekli u rujnu prošle godine kada ste došli na čelo Aluminija?

- Položaj predsjednika uprave u bilo kojemu poduzeću uvijek je izazov. Ipak, moram priznati kako je poslovna situacija u kojoj se u tomu trenutku nalazio Aluminij zaista bila krizna i gotovo bezizlazna. Premda se tvrtka bavi strateški iznimno važnom proizvodnjom primarnoga aluminija te za takav oblik tržište kontinuirano postoji, Aluminij se borio s gubicima, stalnim nedostatkom novčanih sredstava te stalnom borbom da ipak isplatimo plaće. Gubitak veći od 43,5 milijuna KM obilježio je kraj 2016. godine. U rujnu prošle godine, ova je Uprava zatekla blokirane račune od strane vjerovnika koje smo u kratkomu vremenu uspjeli deblokirati te smo u kontinuitetu u svakodnevnom riziku od novih blokada, a uslijed velikoga iznosa ukupnih dugovanja prema brojnim vjerovnicima. Istodobno smo zatekli i nepravičan odnos prema dobavljačima, pa smo imali situacije da su obveze prema pojedinim dobavljačima uredno ispunjavane, a obveze prema strateškim dobavljačima nisu te su, prirodno, oni krenuli tražiti pravdu posredstvom sudova. Proizvodnja je bila ozbiljno podinvestirana te je samim time i produktivnost bila iznimno niska. Cijela situacija upućivala je na nepostojanje ozbiljnoga upravljanja i odgovornoga donošenja poslovnih odluka. Realno, prvih šest mjeseci radili smo u okruženju ozbiljne krize. Veliki je to teret odgovornosti uzmemo li u obzir da Aluminij nosi gospodarstvo ne samo ove regije nego značajno utječe na gospodarstvo cijele BiH, ali i južne Hrvatske. O Aluminiju, izravno i neizravno, ovisi više od 40.000 ljudi, a naš ukupan godišnji prihod, sa svim povezanim poduzećima u BiH i u RH, sudjeluje u BDP-u ovih dviju zemalja s oko milijardu eura, što je ogroman utjecaj na njihova ukupna gospodarstva.

Cijeli intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH..

Kod ‘susjeda’ po gorivo: Litru benzina preko granice plaćaju tek 1,19 eura