"Poštivanje prava korisnika temeljno je načelo koje tvrtka Apple u ovom slučaju nije ispoštovala", tweetao je Džavad Azari Džahromi, tridesetšestogodišnji iranski ministar telekomunikacija.
"Tehnologije informacija koriste se da bi poboljšale i pojednostavile živote ljudi, a ne zato da bi se koristile kao sredstvo diskriminacije među zemljama", kazao je ministar i obećao da će pokrenuti sudski proces.
Poslijepodne je Džahroni na Instagramu objavio da surađuje s ministrom vanjskih poslova Mohamadom Džavadom Zarifom na rješenju problema.
"Apple nam nije dao jasne odgovore na naša pitanja", rekao je za vladin list Iran Daily, Mehdi Taghizadeh, jedan od vlasnika tvrtke Delion, koja uz pomoć online aplikacije dostavlja obroke, no otkad je aplikacija ukinuta posao mu je onemogućen.
Najkorištenije ukinute aplikacije su Digikala i Bamilo, online tvrtke poput Amazona te Snapp i Tap30, dvije taksi-udruge nastale po uzoru na Uber.
U zemlji s 80 milijuna stanovnika, oko 40 milijuna ih posjeduje pametni telefon i među njima je šest milijuna iPhonea, Appleovih modela. Apple nema svoje predstavništvo u Iranu i većina njihovih proizvoda onamo je stigla ilegalno.
Društvene mreže u Iranu su zadnjih nekoliko dana preplavljene hashtagom na engleskom #StopRemovingIranianApps#.
Po pisanju iranskih medija Apple je izvijestio da pojedine aplikacije više nisu dostupne u Iranu zbog američkih sankcija donesenih protiv te zemlje.
Unatoč tomu što su Sjedinjene Države ukinule dio sankcija prema Islamskoj Republici nakon zaključenja sporazuma o ograničenju nuklearnog programa 2015., i dalje primjenjuju ograničenja toj zemlji iz drugih razloga.
Većina aplikacija proizvedena u Iranu registrirana je u drugim državama, posebice u Kanadi kako bi se zaobišle američke sankcije.
