Projekt oživljavanja poljoprivredne proizvodnje u Hercegovini, a koji je naglašen i kroz suradnju Podravke i Marinade u procesu sadnje i otkupa rajčica i paprike, trebao bi biti poticaj za intenziviranje proizvodnje zdrave hrane. Regija Hercegovine ima solidan potencijal za uzgoj još nekoliko proizvoda koji bi se kvalitetom mogli mjeriti sa svjetskom konkurencijom, no za takvo nešto potrebni su ulaganje u infrastrukturu, modernizacija kapaciteta za proizvodnju, kao i prijeko potrebne inovacije, piše Večernji list BiH.
Uvezivanje
Jedan od načina za takvo što mogao bi biti ustroj razvojnih centara koji bi na institucionalan način uvezali poljoprivredne proizvođače, stručnjake, kao i predstavnike vlasti. Kroz konzultacije i prenošenje znanja i trendova domaće poljoprivredne proizvođače moglo bi se obučiti i adekvatno pripremiti za proizvodnju, brendiranje i plasman visokovrijednih proizvoda. Proizvodnja sira jedna je od tema koja se usko veže uz iznimno dobre pokazatelje o izvozu mlijeka iz BiH. No, nažalost, svjedoci smo situacije u kojoj se uglavnom izvozi sirovo mlijeko, a ne rafinirani proizvod kao što je sir te bi u idućem razdoblju fokus vlasti, kao i struke trebao biti upravo na promociji proizvodnje što kvalitetnijih sireva koji se mogu nositi s konkurencijom na europskim tržištima. Nažalost, i dalje uvozimo visokovrijedne mliječne proizvode, u prvom redu sireve, maslac, voćne jogurte i slično, a taj bi trend, ističu upućeni, trebalo preokrenuti. Viši predjeli Hercegovine, počevši od Tomislavgrada i Rakitna na zapadu, pa do Gacka na istoku idealno su podneblje za ovu vrstu proizvodnje. Krumpir pak posljednjih godina dobiva sve više pozornosti, a dobrim dijelom i zahvaljujući uspješnoj priči iz Ljubuškoga, odnosno uzgoju mladog krumpira. Potencijali postoje i u nizu drugih lokalnih zajednica, poput Čapljine, Stoca (Dubravska visoravan), kao i Nevesinja, a strateškim ulaganjem krumpir bi mogao postati prepoznatljiv brend Hercegovine. Jug regije obiluje pak iznimnim potencijalnom za razvoj maslinarstva (širi prostor Neuma), a u kontekstu vinogradarstva regija Hercegovine može stati uz bok najpoznatijim vinskim regijama svijeta.
Potencijal za zaštitu
Nazočnost proizvoda iz cijele BiH na stranim tržištima uskoro je vezana i uz proces brendiranja, pri čemu svakako treba uputiti i na niz znanstvenih radova. Prošle godine provedeno je istraživanje HAZU-a u BiH - projekt pod nazivom “Identifikacija proizvoda s potencijalom zaštite izvornosti (PDO i PGI) i tradicionalnog ugleda (TSG) u cilju očuvanja kulturno-povijesne baštine Bosne i Hercegovine” koji financira Federalno ministarstvo obrazovanja, kulture i sporta. U projektu je provedena anketa na uzorku (N = 54), od čega su dobili povratnih 46 odgovora. Voditelj projekta bio je prof. dr. sc. Marko Ivanković i suradnik prof. dr. sc. Jure Beljo, a kroz istraživanje su identificirali 48 proizvoda koji imaju potencijal za zaštitu navedenim oznakama (PDO, PGI i TSG). A o rastućoj produktivnosti u kontekstu poljoprivrede govore i podaci iz prošle godine, prema kojima je 2020. izvoz poljoprivrednih proizvoda iznosio 846,40 milijuna KM, a godinu ranije (koja nije bila krizna) 822,69 milijuna maraka.
