Prema relevantnim pokazateljima, vanjski i unutarnji dug Federacije BiH na kraju prošle godine iznosio je više do 3,1 milijardu eura. Na vanjski dug odnosi se 82,2 posto (gotovo 2,6 milijardi eura), a unutarnji 17,7 posto (550 milijuna eura). U ukupnom unutarnjem dugu, onaj Federacije iznosi više od 444 milijuna eura, županija više od 85 milijuna eura, a općina i gradova više od 27 milijuna eura. Zabrinjavajuće je da su javna poduzeća najveći dužnici. Stoga je Vlada FBiH poduzela u ovoj godini određene korake donošenjem novih zakona i uredbi vezanih za unutarnji platni promet. No, upitno je mogu li novi zakon i jedna uredba riješiti problem ogromnih dugovanja.
Prinudne naplate
Podsjetimo, u Službenim novinama FBiH objavljen je u lipnju ove godine novi Zakon o unutarnjem platnom prometu, a uredba o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem objavljena je u Službenim novinama Federacije od 18. rujna 2015. i stupila je na snagu 26. rujna. Novim zakonom je izmijenjen postupak prinudne naplate koji će u situaciji neplaćanja obveza od dužnika osigurati blokadu svih sredstava na računima dužnika kod ovlaštenih organizacija do konačnog izmirenja duga. Ovim zakonom je predviđeno da svi nalozi za prinudnu naplatu glase na glavni račun poslovnog subjekta i dostavljaju se na izvršenje banci koja ga vodi. U nedostatku sredstava na glavnom računu, ta banka upućuje zahtjev drugim bankama za blokadu svih računa dužnika u konvertibilnim markama i devizama do izmirenja duga i deblokade računa.
Uredba se odnosi na svaki registrirani subjekt bez obzira na djelatnost. Poslovni subjekti su dužni za potrebe plaćanja otvoriti tekući račun kod ovlaštene organizacije za platni promet, banke. Poslovni subjekti mogu imati više od jednog računa. U jednoj ovlaštenoj organizaciji platnog prometa može se imati jedan račun za redovito poslovanje, plus maksimalno po jedan za svaki organizacijski dio, kao i neograničen broj računa za posebne namjene.
Kazne za poslodavce
Poslovni subjekti koji u više banaka imaju otvoren račun za redovito poslovanje jedan od njih moraju odrediti kao svoj glavni račun koji mora biti otvoren u sjedištu poslovnog subjekta, objavio je portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba. Svi pravni subjekti su dužni podnijeti pismeni zahtjev banci, za koju se odrede, za određivanje glavnog računa. Krajnji rok prijave je 2. prosinca, ove godine. Glavni račun može biti samo jedan i preko njega će se isplaćivati svi javni prihodi. Ako postoje otvoreni tekući računi kod drugih banaka, s njih se ne mogu plaćati javni prihodi, a druge transakcije su dopuštene. Kada dospiju na naplatu javni prihodi i nema novca na glavnom računu, ili ako je račun blokiran, a sredstva se nalaze na drugim računima, komitent je dužan izvršiti prijenos sredstava na glavni račun radi izmirivanja obveza. Prinudne naplate nisu pošteđena ni oročena sredstva. Ako su evidentirana, a nisu zalog nečemu, banka može raskinuti ugovor o oročavanju i izvršiti prinudnu naplatu. S blokiranog računa može biti izvršen samo nalog za prinudnu naplatu koji je izdala ovlaštena druga osoba. Nalozi za prinudnu naplatu čekaju osiguranje pokrića i imaju svoj prioritet. Nakon stupanja na snagu ove uredbe, u blagajni se može naći samo iznos novca u visini blagajničkog maksimuma koji je određen internim dokumentom poduzeća. Znači, cjelokupan gotovinski promet mora se položiti na tekući račun banke. Ako je potrebno ostaviti dio novca u blagajni za tekuće isplate, tada će se uz nalog banci za polaganje ukupnog gotovinskog prometa podnijeti istodobno i nalog za podizanje namjenske gotovine, a razlika novca se polaže na banku. Određena je kazna od 5000 do 10.000 KM za sve poslovne subjekte, a od 1000 do 1500 za odgovorne osobe u poslovnom subjektu.
