Ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar dr. Ante Kvesić govori o razlozima smrti triju beba koje su u posljednjih mjesec dana umrle na Odijelu pedijatrije ove bolnice te ističe kako uzrok nije bakterija klebsiella. Kvesić naglašava kako s intrahospitalnim infekcijama probleme imaju sve bolnice u svijetu, te da je SKB Mostar posljednji put ovaj problem imao prošle godine kada je s tim bila upoznata javnost. Naglašava i kako uprava i djelatnici ove bolnice ne bježe od davanja informacija i govorenja istine. On se u ovom intervjuu osvrnuo i na teško financijsko stanje bolnice te izrazio nadu u skoro usvajanje zakona koji će omogućiti saniranje dugovanja bolničkih centara u FBiH, kao i normalnije financiranje.
U javnosti su se pojavile informacije o prisutnosti bakterije klebsielle na Odjelu pedijatrije SKB-a Mostar. Jesu li ti navodi točni?
- Mi trenutačno nemamo intrahospitalnu infekciju ni na pedijatriji niti bilo kojem drugom odjelu bolnice. Članovi Povjerenstva za intrahospitalne infekcije bolnice redovito tjedno sa 17 do 18 mjesta uzimaju brisove i šalju ih na mikrobiologiju kako bi se utvrdila eventualna prisutnost spomenute bakterije. To je naš redoviti postupak. Kad god se pojavi pojačana koncentracija patogenih bakterija, Povjerenstvo reagira na način da daje naputke što ćemo radit na tom mjestu i što je problem. Posljednji put kad smo imali problem s ovom bakterijom, to smo i objavili u medijima. Bilo je to prošle godine. Moram naglasiti kako se problem s intrahospitalnim infekcijama povremeno pojavljuje u svim bolnicama, bile one u Mostaru, Beogradu ili Beču. Jednostavno, gdje god imate veliku koncentraciju antibiotika, razvijaju se rezistentni sojevi bakterija. Kada je riječ o zgradi pedijatrije, koja je stara, građevinski neodgovarajuća, neuvjetna, imamo poseban problem održati sterilne uvjete, ali uspijevamo. Zbog svega navedenoga, tu na poseban način održavamo sterilne uvjete. Svjesni smo rizika, pogotovo zato što tamo dolaze male bebe koje su rizične same po sebi. Veliki broj tih beba rodi se sa zdravstvenim poteškoćama. Posljednji put kad smo imali problem s pojavom bakterije klebsielle, iznijeli smo podatak kod koliko je beba ona bila uzrok smrti, međutim, ovog puta ta bakterija nije razlog smrti troje novorođenčadi. Tri bebe su, nažalost, umrle, ali ne od posljedica zaraze ovom bakterijom. Od šest brisova rađenih kod jedne bebe, svih šest je sterilno. Isto je i s druge dvije bebe. One su imale dovoljno drugih dijagnoza i bez ove bakterije te su, nažalost, sve tri umrle.
Kakav je postupak kada se u bolnici pojavi ova bakterija?
- Kada se kod nas u bolnici pojavi intrahospitalna infekcija, reagiramo čak i do preseljenja na druge odjele, a to smo u više navrata napravili i na pedijatriji. Ovog puta nismo ništa poduzimali po tom pitanju jer ta bakterija na ovom, kao ni na bilo kojem drugom odjelu, nije pronađena. Važno je naglasiti kako se ne smatramo krivima ako dođe do te vrste infekcije u bolnici, međutim, bili bismo krivi ako je ne bismo prepoznali i pravodobno reagirali u granicama ljudskih i stručnih mogućnosti. Također, u tom slučaju mi tu infekciju moramo evidentirati, provesti potrebne mjere i na koncu podnijeti izvješća koja su vrlo službena.
Spomenuli ste loše stanje objekta u kojem je smješten Odjel pedijatrije, već neko vrijeme se čeka na početak gradnje nove zgrade. Zbog čega radovi još nisu započeli?
- Pedijatrija je davno bila stavljena na listu prioriteta, međutim, pomaknuta je na drugo mjesto radi objekta glavne bolnice, međutim, ne mogu biti siguran da tu nismo pogriješili jer je pedijatrija uistinu najhitnija, u najtežem stanju i neuvjetna je apsolutno. S druge strane, ne možemo je ugasiti jer nemamo gdje premjestiti ovaj odjel, zbog čega smo i donijeli odluku o izgradnji novog objekta. Projekt je završen, lokacija je određena, pripremljen je natječaj za građenje, zahvaljujući Vladi i Skupštini HNŽ-a proveli smo sve procedure, federalna Vlada je napravila sve što je trebala. Sa strane BiH napravljeni su svi potrebni koraci, međutim, čekamo kredit iz Saudijske Arabije. Taj kredit je malo “zapeo” zbog tehničkih poteškoća, odnosno zbog promjena u strukturi upravnog vijeća uprave Saudijskog fonda. Međutim, imamo čvrsta obećanja da će prvi odbor koji bude zasjedao staviti među prioritete rješavanje problema mostarskih pedijatrija i jednog projekta u Sarajevu. Vjerujem da ćemo do kraja godine imati riješeno financiranje. Onog trena kad bude izvjesno da imamo novac, mi ćemo pustiti natječaj za gradnju. Od tog dana za godinu i pol imat ćemo novu pedijatriju. Međutim, i nakon gradnje tog objekta ćemo imati problem s intrahospitalnim infekcijama i na pedijatriji i na kirurgiji.
Kakvo je financijsko stanje u bolnici? Imate li reagense, lijekove?
- Nikakvo. Nažalost, mi ovog trenutka puno lijekova nemamo. Moram reći da smo 1993. imali bolje stanje po tom pitanju. Sad imam nekoliko dobavljača koji su nabavili robu za bolnicu, ali nemamo novca za platiti carinu ni mi ni oni. Zaustavili smo scintigrafiju, sve skupe pretrage u laboratoriju smo sveli na hitne indikacije, neke čak šaljemo u Zagreb i molimo da nam ih oni urade. Također i dalje imamo problem s isplatom plaća. Prije nekoliko dana smo imali sastanak s državnim vrhom i vjerujem da ćemo uskoro vidjeti prve učinke tog sastanka, odnosno Zakon o sanaciji koji bi ovih dana mogao biti usvojen. Nakon njegova usvajanja očekujemo stabilizaciju stanja u bolnicama u Federaciji BiH. Kada je riječ o nabavi lijekova, trenutačno nas dobavljači opskrbljuju iz poštovanja zbog dugogodišnje suradnje i zato što se nadaju da će doći normalna vremena. Problem je što u ovu državu više nitko ne daje lijekove bez plaćanja predujma i to netko mora shvatiti. Ja uistinu volim rudare, imao sam ih u obitelji, ali ako se može milijarda platiti za obveze rudara, a rudnici nam nisu rentabilni, onda nam je bolnica barem toliko važna. Ne ova, nego sve bolnice.
Hoće li ovaj novi Zakon uistinu riješiti problem bolnice i na koji način?
- Dva su smjera i treći plan koji proizlazi iz tog Zakona. Jedan korak je otpis obveza prema državnim institucijama. Zatim taj isti zakon predviđa da resorna ministarstva podignu kredite i plate obveze za sva tri klinička centra (bolnice od interesa za FBiH). Treći korak je naći rješenje i modus financiranja bolnica na način da budu dio proračuna FBiH. Resorna ministrica Jelka Milićević je jasno rekla da bolnice mogu biti dio proračuna FBiH, navela je i iz kojih izvora bi se taj novac uprihodovao. Desetak milijuna KM na godišnjoj razini za našu bolnicu iz proračuna FBiH bi nas dovelo u znatno bolji položaj. Vjerujem kako će taj zakon, kad ga se usvoji, barem neko vrijeme, donijeti mir i da nećemo više tonuti u dugovanja. Ovako kako sad bolnica funkcionira nemoguće je nastaviti. Treba naglasiti kako to nije samo problem SKB-a Mostar, struktura dugova svih bolnica u FBiH je u 1 posto. One bolnice koje najmanje rade su najmanje dužne, a one koje najviše rade su ujedno i najveći dužnici, što je apsurd. SKB Mostar je prošle godine obavio usluga u vrijednosti od 135 milijuna KM, a naplatili smo svega 96 milijuna KM. Računica je jasna.
Sredinom ljeta Porezna uprava je, od svih bolnica, blokirala samo SKB Mostar. Kakvo je sada stanje?
- Mi smo odblokirani i s ono malo novca što imamo možemo raspolagati. Mislim da su iz Porezne uprave svjesni da su se bili zaletjeli i da se radilo o političarenju tamo gdje ne treba jer je, kao što sam već rekao, razlika u strukturi dugova naših bolnica u Federaciji BiH tek 1 posto.
U trenutku blokade računa od Porezne uprave FBiH imali ste problem s dva ključna uređaja koja su trebala popravak jer se bez njih nisu mogli izvoditi operativni zahvati. Jesu li uređaji popravljeni?
- Uređaji su popravljeni i operacije se normalno obavljaju. Kardiokirurgija i kardiologija funkcioniraju nesmetano. Jedini je problem i kod njih repromaterijal koji isto tako dobivamo na kapaljku.
Kakva je suradnja SKB-a Mostar sa Zavodom zdravstvenog osiguranja HNŽ-a?
- Imamo jako dobru suradnju sa svim županijskim zavodima, međutim, i oni imaju problem s nedostatkom novca.
Zavod u HNŽ-u je zapravo onaj koji nas drži jer ima najveću financijsku moć. ZZO HNŽ-a nam plati 85 posto usluge, često nam pomogne, tako da prijeđe i 90 posto i uistinu imamo korektnu suradnju. Međutim, posljednjih nekoliko mjeseci je problem tehnička uprava tog zavoda.
Čudna mi je pozicija koju ovog trenutka ima ravnatelj tog zavoda i još čudnije da nitko mjesecima ne reagira na to. Naime, oni su imali sredstva koja bi nam prebacili i s kojima bi nam pomogli “preživjeti”, međutim, to ne mogu jer nemaju upravno vijeće već nekoliko mjeseci.
