Već od početka prosinca i građani, štediše Ljubljanske banke, mogli su uputiti zahtjeva za vraćanje svoje stare štednje. Njih oko 130.000 samo s područja BiH može potražiti svoju staru štednju, za što će Slovenija morati izdvojiti 250 milijuna eura, piše Večernji list BiH. Međutim, i tu su naišli na birokratske prepreke.
Naime, prema riječima Amile Omersoftić, predsjednice Udruge za zaštitu deviznih štediša iz BiH, Federalno ministarstvo financija dalo je nalog upravitelju skrbništva Ljubljanske banke kako mora izdavati potvrdnu dokumentaciju štedišama iz BiH kako bi od 1. prosinca mogli predati zahtjeve Sloveniji za povrat devizne štednje.
Omersoftić je nedavno kazala medijima kako je do sada predano oko 1000 zahtjeva, dok su u petnaestak dana dobili dokumente za samo četiri osobe, te kako će bez tih dokumenata tisuće ljudi biti uskraćene za pravo podnošenja zahtjeva Sloveniji. Međutim, jučer su nam iz Federalnog ministarstva financija kazali kako tvrdnje Omersoftić demantiraju, te kako su iz Udruge zapravo na taj način bile dane pogrešne upute štedišama u pogledu zahtjeva prema upravitelju skrbništva Ljubljanske banke.
- Neistinit je objavljeni broj obrađenih zahtjeva. Naime, do ponedjeljka je predano 940 zahtjeva, od čega ih je obrađeno 276. Ministarstvo financija nastoji pomoći štedišama koji nemaju nikakvu dokumentaciju o deviznoj štednji zbog ratnih događanja. Prilikom ispunjavanja obrazaca im trebaju brojevi deviznog računa i knjižice, itd. U cilju pomoći tim štedišama, Ministarstvo posjeduje kopiju slovenskih podataka i podatke iz Sarajeva, ali ne za sve agencije i podružnice, kazao je za "Večernjak" Samir Bakić, pomoćnik federalne ministrice za financije.
Naglasio je kako se zbog pogrešnih informacija stvaraju gužve i ljudi prave nepotrebne troškove i čekaju u redovima za zahtjeve, upravo zbog pogrešnih uputa iz Udruge jer, ako imaju štedne knjižice, zahtjevi prema upravitelju im ne trebaju. - Jer na taj način stvaraju nepotreban pritisak i onemogućuju nas da pomognemo onima kojima je potrebna pomoć, kazao je Bakić dodavši da je to isto kao da imate rodni list u džepu, a idete nekom organu da vam kaže kad ste rođeni.
Istaknuo je kako nije točno da su podaci obrađivani još od rujna, jer je Ministarstvo čekalo potvrdu od Slovenije i obrasce po kojima bi radilo i koji bi bili relevantni. Kazao nam je kako im se obraćaju i štediše Invest banke u Beogradu, ali kako ni jedno tijelo vlasti u BiH, nažalost, nema te podatke za ovu banku. Nada se kako će se uskoro potpisati memorandum između Vijeća ministara BiH i Slovenije, kako se više ne bi odgađao proces ratifikacije.
