Objava popisa pučanstva mogla bi postati jedna od glavnih stavki kako bi se bh. zahtjev za članstvo u EU ocijenio vjerodostojnim, tvrdi se u političkim kuloarima u BiH, što je, pak, apsolutno logično budući da se značajan broj pitanja na približavanju jedne zemlje EU temelji upravo na statističkim podacima. Inače, monitoring tim Eurostata stigao je u BiH te je predviđen njihov susret s čelnicima triju agencija, dvije entitetske i jedne državne. Unatoč tome što je od popisa prošlo dvije i pol godine, ključni prijepori su vezani za to trebaju li se pri objavi u finalni popis uvrstiti sve popisane osobe ili, pak, treba posebno označiti i razvrstati one koji ne žive trenutačno u BiH te se na popisnom listiću vode kao osobe na privremenom radu ili školovanju izvan zemlje. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović optimističan je te tvrdi da bi datum objave rezultata trebao biti poznat do kraja veljače. Srpski predstavnici inzistiraju da se u obradu podataka uključi i 40. pitanje iz popisnice koje se odnosi na mjesto rada i školovanja, dok bošnjački dužnosnici inzistiraju da se broj stalnih stanovnika utvrdi na osnovi odgovora popisanih na pitanje o mjestu stalnog ili privremenog stanovanja, razlozima i dužini odsutnosti iz BiH. Prema Zakonu o popisu, koji je inače zemlju koštao 46 milijuna maraka i na koji se čekalo više od dva desetljeća, krajnji rok za objavu rezultata je 1. srpnja ove godine.
Po riječima visokog dužnosnika SDA Halida Genjca, nakon što BiH podnese zahtjev za članstvo, među prvim pitanjima u tom upitniku bit će ona koliko ima stanovnika u BiH, kakva je socijalna, spolna, starosna, obrazovna struktura te zdravstveno stanje ... Nemoguće je odgovoriti na upitnik bez ažurnih, službenih rezultata popisa, kaže Genjac.
