Građani u Bosni i Hercegovini u prvih osam mjeseci ove godine popili su kave u vrijednosti 70 milijuna KM.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, u spomenutom razdoblju, uvezeno je 16.924.272,01 kilogram kave, pišu Nezavisne novine.
"Uvjerljivo najviše kave u ovom razdoblju uvezeno je iz Brazila 10.810.199,28, u vrijednosti 36.747.284,34 KM, a nakon Brazila količinski najviše kave uvezeno je iz Indije, pa iz Italije", navode iz UNO BiH.
Uspoređujući uvoz kave s istim razdobljem prošle godine, kada je uvezeno 16.635.571,21 kilogram u vrijednosti od 75,3 milijuna, može se zaključiti da je u prvih osam mjeseci ove godine uvezeno količinski više kave, ali koja je na kraju manje iznosila.
Sudeći prema ovim podacima, na to je najviše utjecala kava iz Brazila.
"Iz Brazila u prvih osam mjeseci ove godine uvezeno je 10.810.199,28 kilograma, u vrijednosti 36.747.284,34 KM, a u istom razdoblju prošle godine 10.222.190,29 kilograma, u vrijednosti od 41.511.589,54 KM", pokazuju podaci UNO BiH.
Prema ovim podacima, uvezena kava iz Brazila daleko je manje plaćena te je zanimljivo da, unatoč tome, kod bh. ugostitelja nije došlo do sniženja cijena crnog napitka, nego su, naprotiv, cijene porasle.
Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma RS, kaže za Nezavisne da je očito da se u BiH zbog visoke cijene uvoza brendirane kave, ugostitelji odlučuju da uvoze manje kvalitetnu kavu, ali se odlučuju sve više i za uvoz i preradu sirove kave, koja im je u konačnici jeftinija i kvalitetnija. On kaže kako je ovo ukupno rezultiralo većim uvozom kave količinski, koji je vrijednosno manji.
"Trend je da su ugostitelji koji razmišljaju o poslu shvatili da ih prestižni proizvođači "varaju", pa se mnogi od njih odlučuje uvoziti sirovu kavu, pržiti je i tako pravi svoju kav. Ugostitelji za jednu od prestižnih kava plaćaju 45 KM do 50 KM, a u ovom slučaju oni kupe kavu za 15 KM i na kraju ih ona iznosi 20 KM", rekao je Tatić.
Kada je u pitanju kvaliteta, Tatić kaže da je, ako imate svoju pržionicu kave, kvaliteta bolja nego one brendirane, jer ugostitelj sam prži kavu koja je svježa i onda je u kave-aparatu pravi gostima.
"Pitanje je i kakav je kvalitete brendirana kava, tko jamči što se u njoj nalazi. Pitanje je što mi pijemo te dolazi li isti kvalitet brendirane kave kod nas i, na primjer, u Njemačku", kaže Tatić.
On ističe da je realna cijena kave dvije KM i da ne može biti jednu KM te kako građani moraju shvatiti da su kafići i restorani luksuz.
Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, pretpostavlja kako postoje dva moguća razloga zbog kojih je više kave uvezeno nego u istom razdoblju prošle godine, a po nižoj cijeni.
"Pretpostavljam da je došlo do pojeftinjenja kave na svjetskom tržištu, a drugi razlog bi moglo biti da se realnije prikazuje uvoz kave ili je čak kontrola uvoza pojačana", smatra Hadžić i dodaje da se u ugostiteljstvu cijene kave formiraju slobodno, a da je diktira bh. tržište.
"Nažalost, mi ne pratimo svjetsko tržište da bismo odredili cijene. Imamo primjer nafte koja pojeftini, a na našem tržištu cijena nafte ne pada", pojasnio je Hadžić.
On, za razliku od Tatića, smatra da pojedinac ne može napraviti kavu kao što to može tehnologija tvrtke koja ima kompletnu proizvodnju kave za espreso aparate.
