Prema podacima iz zajedničke analize Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Europu i UNICEF-a, u prošloj godini registrirali su 127.350 slučajeva ospica u europskoj regiji, dvostruko više nego 2023. godine, kao i najveći broj oboljelih od 1997. godine, priopćeno je iz europskih ureda Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a.
Više od 40 posto prijavljenih slučajeva u europskoj regiji, koja obuhvaća 53 zemlje Europe i središnje Azije, činila su djeca mlađa od pet godina, a više od polovine prijavljenih zahtijevalo je hospitalizaciju. Prema preliminarnim podacima i zaključno sa 6. ožujka 2025. godine, zabilježeno je ukupno 38 smrtnih slučajeva.
Broj slučajeva ospica u europskoj regiji bio je u padu od 1997. godine, kada je prijavljeno oko 216.000, dosegnuvši najniži broj od 4440 slučajeva u 2016. godini. Međutim, 2018. i 2019. došlo je do ponovnog rasta, i to na 89.000 i 106.000 slučajeva za navedene godine. Nakon pada stope imunizacije tijekom pandemije COVID-19, broj slučajeva ponovno je značajno porastao u 2023. i 2024. Stope cijepljenja u mnogim zemljama još nisu dosegnule razine od prije pandemije, što povećava rizik od izbijanja novih epidemija. Ospice su jedan od najzaraznijih virusa koji pogađaju ljude.
Osim hospitalizacije i smrtnih slučajeva prouzročenih komplikacijama poput upale pluća, encefalitisa, dijareje i dehidracije, ospice mogu prouzročiti dugotrajne zdravstvene komplikacije poput sljepoće. Također mogu oslabiti imunosni sustav tako što "brišu" njegovu memoriju o tome kako se boriti protiv infekcija, ostavljajući preživjele od ospica podložnijima drugim bolestima. Manje od 80 posto djece koja ispunjavaju uvjete za cijepljenje u BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj primilo je prvu dozu cjepiva protiv ospica u 2023. godini, što je daleko ispod potrebne stope pokrivenosti od 95 posto za održavanje kolektivnog imuniteta. U posljednjih pet ili više godina stopa pokrivenosti prvom dozom ostala je ispod 70 posto u BiH, a u Crnoj Gori ispod 50 posto.
