Unatoč tomu što se nekada (svjesno) njezine izjave pogrešno tumače u bh. javnosti, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović sigurno je među najvećim prijateljima BiH izvan njezinih granica. Još kao pomoćnica glavnog tajnika NATO-a, a posebno kao predsjednica RH, snažno zagovara pravedan ustroj BiH te bržu integraciju zemlje u EU i NATO. Potvrda toga je i posebna nagrada na ovogodišnjem Večernjakovu pečatu.
U ponedjeljak ste u Mostaru dobili prestižno priznanje Večernjakov pečat za promicanje europskih vrijednosti. Kako doživljavate tu nagradu, osobito u kontekstu nastojanja BiH da postane članica EU?
- Priznanje koje mi je dodijeljeno ne doživljavam samo kao priznanje sebi, nego i svemu što Republika Hrvatska čini kako bi pospješila europski put Bosne i Hercegovine te kako bi promicala europske vrijednosti. Budite uvjereni kako ćemo i dalje podupirati BiH na njezinu putu u EU i u složenom procesu reformi u cilju ispunjavanja kriterija, budući da smatramo kako je proces europskih integracija najbolji okvir za daljnju demokratizaciju i trajnu stabilizaciju susjedne i prijateljske države te ostvarivanje svih njezinih mogućnosti, posebice gospodarskih, čime bi se osigurali uvjeti za boljitak svih njezinih građana. Osim toga, osobno želim da svi građani BiH ostvare prava i standard života u kakvima uživaju građani drugih država članica.
U Vitezu ste otvorili Konzulat, a priprema se otvaranje još jednog u Livnu. Kakve poruke nosite Hrvatima, hrvatskim državljanima na tim područjima?
- Podsjećam kako se otvaranje Konzulata već dugo priprema te ga već dugo zagovaram jer tu je riječ o konkretnoj pomoći brojnim Hrvatima koji žive na tom području. Hrvatska će nastaviti pružati potporu hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini kako bismo učinili sve u osiguravanju uvjeta njegova ostanka i opstanka u Bosni i Hercegovini.
Stoga, važno je poticati i institucionalnu potporu, ali i svaku drugu suradnju. Hrvati središnje Bosne predstavljaju srce hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, svjedočanstvo tisućljetne opstojnosti Hrvata na prostorima Bosne i Hercegovine i to moramo očuvati.
Često ste u BiH. Kako očekujete da bude shvaćeno i prihvaćeno vaše zanimanje za BiH, pa i poziciju Hrvata u ovoj zemlji?
- Moja iskrena želja jest povećati zanimanje međunarodne zajednice za jugoistok Europe, a posebice Bosnu i Hercegovinu, te pružiti pomoć u izgradnji Bosne i Hercegovine kao moderne europske države za sve njezine građane. Naglašavam, sve njezine građane, jer u svemu što Republika Hrvatska i njezini predstavnici čine, poštuju načelo ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda BiH i pripadnika drugih zajednica.
Bosna i Hercegovina povijesno je utemeljena upravo kao politička zajednica triju naroda, od odluka ZAVNOBiH-a, njezinih ustavnih dokumenata, referendumskog pitanja pa Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, te se taj ustavni temelj ne smije derogirati jer bi time nastala neka druga država oko koje se njezini konstitutivni narodi nisu složili.
Čini se kako Hrvatska općenito pokazuje sve više zanimanja za BiH. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci imali smo otvaranje predstavništava HGK, dopisništava HRT-a, uspostavu zračne linije Zagreb - Mostar. Koliko je zapravo BiH visoko na listi prioriteta RH? Koliku i kakvu vrstu pomoći i suradnje bh. Hrvati mogu očekivati od Hrvatske, a kakvu Hrvatska od bh. Hrvata?
- Mislim da upravo sve što ste pobrojali najbolje pokazuje kako je Bosna i Hercegovina među najvišim prioritetima politike državnih tijela Republike Hrvatske. To je i logično s obzirom na dužinu zajedničke granice, zemljopisnu upućenost, povijesne i sve druge veze, a kad tome nadodate i ustavnu obvezu brige za Hrvate koji su u Bosni i Hercegovini jedan od njezinih konstitutivnih naroda, takav pristup ne bi trebao čuditi ili izazivati sumnju kod bilo koga. Sve što se čini, na korist je svim državljanima obiju država.
Tu posebice treba istaknuti mogućnosti za jačanje gospodarske suradnje, kao i one prekogranične te decentralizirane. Upravo boraveći u Hercegovini ne mogu ne primijetiti potencijal koji postoji u povezivanju dalmatinskog zaleđa i ovog dijela vaše države u turistički i gospodarski proizvod, kako se to već spominjalo, svojevrsnu jadransku Provansu, ili Slavonije i Posavine.
BiH je ušla u izborni proces bez usvojenih izmjena Izbornog zakona pa mnogi strahuju od blokada i eskalacije krize nakon listopada. Iako ste i sami više puta isticali kako je to unutarnje pitanje BiH, može li Hrvatska na bilo koji način pomoći u prevladavanju ovog problema?
- Republika Hrvatska podupire dijalog svih stranaka o promjeni Izbornog zakona, uz poštovanje načela na kojima se temelji odluka Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”, ne ulazeći u zakonodavna rješenja koja su, za postizanje pravodobnog kompromisa, upravo na političkim čelnicima u Bosni i Hercegovini. Žao mi je što se i prije raspisivanja izbora nije moglo doći do dogovora, čime bi se pokazala politička zrelost i odgovornost te zajamčila pravna sigurnost uspostavljanja državnih tijela nakon izbora, upravo ono što Europska unija želi vidjeti od država koje joj se žele pridružiti. Promjena Izbornog zakona stoga je ključan korak na kojemu moraju i dalje aktivno i u dobroj vjeri raditi svi politički akteri u BiH.
Prepuštanje takvih rješenja međunarodnoj zajednici, uskrsavanje bonnskih ovlasti o ovom pitanju, koje se i ranije pokazalo lošim, posebice za položaj Hrvata ili prebacivanje odgovornosti na Središnje izborno povjerenstvo, ne smatram pravim koracima u tom smjeru. No odgovornost je na političkim čelnicima Bosne i Hercegovine.
Republika Hrvatska, kao i Hrvati u BiH, traži samo ono što i sam EU, a to je poštivanje zakona i pravednosti. Stoga i ističemo da se u Bosni i Hercegovini mora početi poštivati pravna država i ustavna načela koja je određuju kao federalnu zajednicu triju naroda. Ako je jedan narod zakinut za jednakopravnost, uz ostala dva koja uživaju tu jednakopravnost, tada država ne poštuje ni osnovna načela Europske unije u koju Bosna i Hercegovina želi ući.
Takvo utemeljenje Bosne i Hercegovine nije jednostavno objasniti našim partnerima i saveznicima u Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu, ali su ostvareni pomaci.
Vaši i odnosi kompletnog hrvatskog državnog vrha s bošnjačkim čelnicima su na principu “toplo-hladno”. Zašto nema intenzivne personalne komunikacije koja bi možda spriječila neke nesporazume i krize u tim relacijama?
- Pa ne bih se sasvim složila s vama. Smatram da imam dobru komunikaciju sa svim trima članovima Predsjedništva i da je međusobno poštovanje neupitno. Prirodno je da se ne slažemo u svemu, osobito kad je riječ o otvorenim pitanjima, jer u suprotnom bismo ih već riješili. Razgovor je uvijek dobar, pridonosi razumijevanju međusobnih osjetljivosti, no za njega mora postojati zanimanje s obiju strana. Zato i održavam dijalog sa svim članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Upravo sam u tom duhu prošle godine i predložila neformalni sastanak s bošnjačkim članom Predsjedništva koji se održao u Malom Stonu. Više je neformalnih susreta bilo i s ostalim dvama članovima Predsjedništva.
Takvih sastanaka treba biti više, ali nakon njih očekujem i neke pomake u stajalištima, osobito kad se u razgovoru razriješe bilo kakvi prijepori ili nesporazumi ili upute jasne poruke.
Je li realna uspostava novog hrvatsko-bošnjačkog savezništva ili barem partnerstva i što ste osobno spremni poduzeti na tom planu?
- Ključ dobrih odnosa unutar Bosne i Hercegovine, kao i Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom i Republikom Srbijom, jest otvoren dijalog legitimnih predstavnika njezinih konstitutivnih naroda u kojem nema isključivih partnerstava nauštrb trećeg. Naravno da su tu Hrvati, kao najmanji konstitutivni narod, u posebnom položaju i da je najveći izazov dogovor između najvećeg i najmanjeg naroda, upravo u Federaciji. Iz tog je razloga i sklopljen Sporazum o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine kojima bi se takva suradnja i pospješila.
Vidite li priliku za bilateralno rješenje graničnih pitanja između RH i BiH?
- Ugovor o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisan 1999., koji se od tada i privremeno primjenjuje, i bez obzira što još nije ratificiran u parlamentima dviju država, čini veliku vrijednost u odnosima dviju država. Ugovor se temelji na pravilima međunarodnoga prava i određuje postojeću granicu u skladu s bivšim međurepubličkim razgraničenjem, a što je pravilo koje Republika Hrvatska i BiH zagovaraju kao najvažniju odrednicu razgraničenja među državama nastalima na prostoru bivše SFRJ. To je bio prvi ugovor o granici između država nastalih nakon raspada bivše države. Ostalo je otvoreno pitanje je li granica na svim mjestima pravilno utvrđena, no bez obzira na to nema poteškoća u njegovoj primjeni.
Sva pitanja u odnosu na utvrđivanje granice potrebno je zadržati u okviru rada Međudržavnog diplomatskog povjerenstva, odnosno nastojati probleme povezane uz granice rješavati neposrednim razgovorima. Vjerujem kako se rješenje može pronaći bilateralno.
BiH i Hrvatska su se našle na novoj migrantskoj ruti prema zapadnoj Europi. Hoće li biti zajedničkog, sinkroniziranog djelovanja dviju država?
- S velikom pozornošću pratimo pojačani priljev migranata na novoj ruti preko Bosne i Hercegovine za pokušaje nezakonitog ulaska u Republiku Hrvatsku i dalje u Europsku uniju.
Hrvatska policija ojačala je sve potrebne kapacitete za nadzor državne granice Republike Hrvatske, odnosno vanjske granice Europske unije prema Bosni i Hercegovini dodatnim rasporedom i angažiranjem potrebnih ljudskih i tehničkih kapaciteta. Isto tako, jačamo suradnju sa svim zemljama u susjedstvu, kao i zemljama članicama Europske unije, posebno Republikom Slovenijom, odnosno i Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu. U tom kontekstu zabrinjavaju me neki napisi koji propituju spremnost nadležnih tijela u vašoj državi na nošenje s povećanim brojem migranata.
Iskustvo upravljanja migrantskim valom 2015. upućuje na zaključak da se jedino koordiniranim djelovanjem svih nadležnih službi država na ruti može uspješno odgovoriti na ovaj izazov. O ovom pitanju nedavno smo razgovarali i na sastanku na vrhu Procesa Brdo - Brijuni u Skoplju imajući u vidu značaj tog pitanja za stabilnost cijele jugoistočne Europe.
Republika Hrvatska učinit će sve da zaštiti svoju granicu i spriječi sve pokušaje nezakonitih prelazaka državne granice i u tome raspolaže svim potrebnim sredstvima. U tome smo spremni pomoći i Bosni i Hercegovini. Također, RH je spremna, kroz FRONTEX, staviti na raspolaganje svoje policijske službenike za nadzor granice za koordinacijsku točku na graničnom prijelazu Mali Zvornik (na granici između BiH i Republike Srbije).
Koliko i što Hrvatska može učiniti kako bi se potaknuo put BiH k EU i NATO-u?
- Unutar Europske unije nema većeg zagovornika europskog puta Bosne i Hercegovine i zagovaranja svojevrsnog posebnog pristupa vašoj državi od Hrvatske. Hrvatska je među prvima podržala podnošenje zahtjeva za članstvo, podržat ćemo i čim prije moguće davanje statusa kandidatkinje za članstvo u EU Bosni i Hercegovini. Predaja odgovora na upitnik krajem veljače predsjedniku Europske komisije Junckeru jest izniman uspjeh za jednu zemlju poput Bosne i Hercegovine koja kroz sustav koordinacije i zbog svoje unutarnjopolitičke kompleksnosti mora izmiriti mnogo različitih viđenja i stavova o pojedinim pitanjima.
Kao što je poznato, Hrvatska je unutar Sjevernoatlantskog saveza jedna od najsnažnijih zagovornica ubrzanja euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine, sukladno konsenzusu koji postoji u Bosni i Hercegovini oko prvog koraka u tom pravcu, aktivacije Akcijskog plana za članstvo, i predano zagovaramo takvu odluku na sljedećem sastanku na vrhu Saveza u Bruxellesu ovog srpnja.
Kako komentirate najnoviju krizu u Vladi RH i jesu li mogući prijevremeni izbori?
- Čini mi se da je u ovom trenutku pretjerano govoriti o krizi Vlade. Vlada je navrijeme reagirala na krizu u Agrokoru, ponudila rješenje i do sada uspješno upravljala procesom restrukturiranja Agrokora.
Ono što pritom nije bilo transparentno, i što izaziva sumnje u mogući sukob interesa i moguće povrede zakona, naštetilo je, prije svega, bivšoj potpredsjednici Vlade Martini Dalić, ali i samoj Vladi. No, unatoč tome, posao se mora uspješno završiti i postići nagodba kako bi se ispunio temeljni cilj - očuvanje radnih mjesta, stabilnosti kompanije, ali i stabilnosti cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.
Što se tiče prijevremenih izbora, oni se mogu dogoditi samo u slučaju da Vlada izgubi potporu većine zastupnika u Hrvatskom saboru. Koliko vidim, to se nije dogodilo, a najbolja potvrda parlamentarne većine vidjet će se prigodom glasovanja o novom ministru ili ministrici gospodarstva.•
