Prof. dr. sc. Mile Sadžak, znanstvenik, publicist i diplomat, objavio je više znanstvenih tekstova, također onih koji se (ne)izravno bave tematikom EU-a: “Europsko poduzeće”, “Europski menadžment”, “Globalni menadžment”, “Globalno liderstvo”, “Ekonomska diplomacija - menadžerski pristup”, “Ekonomska diplomacija - kroskulturalni pristup” i “Humani resursi u globalnom menadžmentu”. Karijerni je diplomat i jedan od utemeljitelja ekonomske diplomacije BiH. Prof. Mile Sadžak govori o trenutačnoj poslijeizbornoj situaciji u BiH, njezinu nadilaženju te o značaju malih i srednjih poduzeća za razvoj domaće ekonomije.
Kako biste opisali trenutačnu situaciju u BiH?
- Vrijeme je poslijeizborno, a ono je kao takvo, na neki način, vrijeme lovostaja, odnosno vrijeme kada je većina tema zamagljena i sklonjena ustranu, a politika kao “kraljica društvenih disciplina” te politikantstvo, političarenje i drugi pojmovi derivirani iz riječi “politika” suvereno vladaju društvenom scenom BiH. Naravno da je politika temelj socijalne strukture, da bez nje nema države, odnosno sustava i njegovih institucija i organizacija koje čine nužni radno-pravni okvir za razne socijalne sadržaje i imanentne im aktivnosti. Žalosti me činjenica da se i ovog puta cijeli izborni proces odvija u već dobro poznatom ritmu, a to je sporo i sporije s tendencijom daljnjeg usporavanja ili usložnjavanja. Istina je da izborni proces u svim državama usporava društvene procese, no u BiH ovakvo stanje izrazito je negativno jer je BiH već davno okarakterizirana kao “društvo u (za)kašnjenju”, što već ima ozbiljne konotacije na daljnju izgradnju političke strukture i ostvarivanje proklamiranih strategijskih ciljeva. Prije svih, to je učlanjenje u euroatlantske integracije.
Na koji način mislite da se može nadići postojeća situacija?
- Aktiviranjem drugih sfera društva, tj. njihovim izvlačenjem iz zamračene zone. Prvenstveno pri tome mislim na ekonomski sektor, a u kontekstu BiH kao tranzicijske zemlje, na poduzetništvo i sektor malih i srednjih poduzeća - MIS, koji se u proteklom razdoblju pokazao kao najvitalniji i najprosperitetniji dio bh. ekonomije. Objasnit ću i zašto. Da bi se kriza uspješno prebrodila, prije svega bit će potrebna intuicija i imaginacija, posebice u državama poput BiH, koja u dobroj mjeri ima limitirane resurse kada se govori o trenutačnom stanju u bh. ekonomiji. U takvim situacijama, to pokazuje i praksa, najučinkovitije se snalaze poduzetnici koji svojim poduzetničkim duhom, svjesni ograničenosti koje posjeduju, posežu za resursima koji ne ovise o drugima, a koje pravi poduzetnici posjeduju, poput spremnosti da se preuzme rizik, da se djeluje brzo, da se liderski uvjeri zaposlene u ispravnost svojih postupaka, da se kreiraju ili inoviraju postojeće situacije, da se vještine, znanje, imaginacija i intuicija sinergiziraju, a sve u cilju rješavanja postojećeg (kriznog) stanja ili njegova unaprjeđenja. Govorim o aktualnoj situaciji u BiH, s tim da je moguće da će se u budućnosti uspostaviti harmoničniji ili izbalansiraniji odnos na relaciji politika – ekonomija. Tako politika više neće biti uteg na vratu ekonomije te dosta često i samog poduzetništva, nego njegov prirodni partner koji će ovisno o situaciji u dobroj vjeri i namjeri asistirati ekonomiji, poduzetnicima i menadžerima, a sve u cilju jačanja i razvoja bh. ekonomije.
Možete li naprijed izrečene stavove konkretizirati?
- Kako smo već rekli, sektor malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo imanentni su većini tranzicijskih zemlja, tako i BiH. U ukupnoj strukturi poduzeća dominiraju mala i srednja poduzeća koja tako, per definitio, trebaju biti motori razvoja. Pritom ne treba zaboraviti dvije stvari, da BiH ima malo tržište, koje će brzo biti zasićeno potrebama s robama i servisima, i drugo - da je i BiH u procesu globalizacije, tako da, htjela ili ne, mora se internacionalizirati. Koliki je značaj MIS poduzeća, govore i statistički podaci u vezi s MIS poduzećima u svijetu. Tako, primjerice, MIS poduzeća u Europi sudjeluju u BDP-u između 63 i 67%, u SAD-u taj je postotak nešto manji i iznosi između 50 i 52%, dok je stanje sa sektorom MIS poduzeća u Ruskoj Federaciji takvo da sudjeluje sa svega 10% u BDP-u RF (podatak Ministarstva za ekonomski razvoj i trgovinu RF). U Kini, pak, sudjeluje u BDP-u s oko 40%, a što ima još negativnije značenje za rusku ekonomiju, ako se u obzir uzme da je ona jedna tipično “sirovinska ekonomija” te da bi je upravo sektor MIS poduzeća trebao prevesti barem u prerađivačku ekonomiju. Pa tako, ako se pak promatra makroekonomski aspekt internacionalizacije MIS poduzeća, onda se kao njezine pozitivne posljedice mogu nabrojati: poboljšanje imidža zemlje, usvajanje međunarodnih standarda poslovanja, specijalizacija, poboljšava se platno-bilančna i trgovinska pozicija zemlje, uključuju se inopartneri u kooperativni odnos za poduzećima iz zemlje. Isto tako, čini ih se više ovisnima o proizvodima domaćih MIS poduzeća, otvaraju se nova tržišta za nacionalnu ekonomiju, osigurava se priljev valuta, internacionalizacija stvara uvijete za formiranje stabilnije i zdravije fiskalne i monetarne politike, stabilizira se domaće tržište i ekonomija. Ne treba zaboraviti da su MIS poduzeća i platforma za nastanak velikih poduzeća/tvrtki jer, sukladno elementarnoj logici, nema velikih riba bez malih!
Koje bi aktivnosti trebalo poduzeti da MIS poduzeća u BiH stanu na stabilnije gospodarske noge?
- U ovom kontekstu bit će od krucijalnog značaja intenzivnije internacionaliziranje MIS poduzeća iz BiH. Naravno da će za uspješno provođenje njihove internacionalizacije u značajnijem obujmu biti potrebno provesti koordinirane akcije nadležnih državnih institucija i tijela, koji ipak trebaju pružiti neke vrste potpore procesima internacionalizacije MIS poduzeća u BiH (posebice Gospodarske komore ili kao određene specijalizirane agencije, kakva postoji u BiH, a koja se zove Agencija za promociju stranih investicija FIPA). Ne bi trebalo zanemariti ni ulogu ekonomske diplomacije, koja bi preko MVP-a BiH, Gospodarske komore, FIPA-e, Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, tzv. strategijske alijanse institucija, kao i drugih institucija u BiH, kao i s komplementarnim institucijama u inozemstvu, uz uključenje bh. dijaspore, koju nikako ne smijemo zanemariti ni podcijeniti, trebala proaktivnije raditi na internacionalizaciji MIS poduzeća u BiH. Od aktivnosti koje bi trebalo poduzeti svakako su aktivnosti koje bismo mogli grupirati u nekoliko skupina, a to su: formuliranje strategije nastupa MIS poduzeća na međunarodnom tržištu, formiranje određenih financijskih fondova za nastup MIS poduzeća na stranim tržištima, za obuku kadrova, za analizu stranih tržišta, kao i prikupljanje dovoljnoga broja relevantnih informacija o određenom tržištu, za promotivnu/marketinšku kampanju, određena lobiranja itd. Sigurni smo da, ako bi se proveo barem dio aktivnosti koje smo već pobrojali, uspjeh poduzeća MIS BiH na svjetskome tržištu ne bi izostao. U prilog ovoj našoj tezi govori i postojanje određenoga broja MIS poduzeća iz BiH koja su već uspješno internacionalizirala svoje aktivnosti.
Biste li mogli navesti neke primjere iz prakse?
Dapače, to su prije svih Mittelstand poduzeća iz Njemačke. Kao glavne razloge zašto ih navodim, odnosno kao jedan dobar primjer internacionalizacije MIS poduzeća možemo navesti: velik utjecaj još iz doba Austro-Ugarske na obrazovanje u sferi ekonomije i trgovine, dugu tradiciju ili dugu njemačku prisutnost u sferi prakse bh. gospodarstva i bh. MIS poduzeća pri osnivanju i funkcioniranju, odnosno poslovanja poduzeća, bez obzira radilo se o državnim poduzećima (Pošta, Željeznice ili o proizvodnim poduzećima u oblasti rudarstva, šumarstva, itd.). Sve je veća prisutnost upravo Mittelstand poduzeća u BiH i znatan je broj ljudi podrijetlom iz BiH koji su postali uspješni menadžeri i vlasnici nekog Mittelstand poduzeća u Njemačkoj, ali i koji sve više investiraju u BiH, te identičnost ili sličnost područjima u kojima posluje MIS u BiH i Mittelstand, što je i logično imajući u vidu naprijed navedene utjecaje u sferi obrazovanja i poslovanja. •
