Kako poboljšati poslovno okružje u BiH u cilju snažnijeg privlačenja inozemnih, ali i domaćih investicija te u konačnici, osim smanjenja opterećenja rada, uskladiti se s aktualnim potrebama tržišta rada, bit će ključni izazov vlastima u iduće dvije godine, piše Večernji list BiH.
Novo Vijeće ministara BiH, ovaj put ustrojeno na programskoj osnovi, namjerava se uhvatiti ukoštac s ovim pitanjima te u koordinaciji s entitetima stvoriti uvjete za poboljšanje gospodarskog stanja uz istodobni rast zaposlenosti i životnog standarda. Upravo je jučer Vijeće ministara BiH, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, na izvanrednoj telefonskoj sjednici usvojilo Program ekonomskih reformi BiH za razdoblje 2023. - 2025. godine (PER BiH 2023. – 2025.), koji će biti dostavljen Europskoj komisiji.
Smjernice Europske komisije
Radi se o dokumentu kojim BiH operacionalizira sve ono što je dogovoreno na političkoj razini, a tiče se ekonomskih reformi, pri čemu svakako valja naglasiti kako je sam program izrađen prema smjernicama Europske komisije na temelju priloga koje su dostavile nadležne institucije na državnoj i entitetskoj razini. U iduće tri godine, a u cilju ojačavanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, ali i uklanjanja prepreka ekonomskom rastu i razvitku, namjera je raditi na 25 reformskih mjera u okviru strukturnih reformi koje su prepoznate na svim razinama vlasti.
Dio Programa reformi je makroekonomski i fiskalni okvir čiju su izradu koordinirali Direkcija za ekonomsko planiranje i Ministarstvo financija i riznice BiH. Kada je riječ o strukturnim reformama koje su dio ovoga programa, iste su, u skladu sa smjernicama Europske komisije, organizirane u 13 područja koja tretiraju sve oblike ekonomske aktivnosti, od razvoja do poslovnog ambijenta.
Među njima je digitalna transformacija, poslovno okružje i smanjenje sive ekonomije, upravljanje javnim financijama, zelena tranzicija, istraživanje, razvoj i inovacije, reforme u oblastima tržišta energije, prometa, poljoprivrede, industrije i usluga, obrazovanja i razvoja vještina, zapošljavanja i tržišta rada, kao i socijalne skrbi, inkluzije te zdravstvene zaštite. U kontekstu izazova koje će biti ključno svladati, izdvojeni su povećanje učinkovitosti tržišta rada, poboljšanje poslovnog okružja bližom suradnjom i koordinacijom svih razina vlasti te upravljanje javnim financijama.
Poslovno okružje
Vidljivo je kako će, zapravo, najveći dio aktivnosti morati biti usmjeren u jačanje poslovnog okružja, što je i ključna pretpostavka za realizaciju poslovnih ideja, bilo da je riječ o onima koje dolaze od investitora izvan granica BiH bilo da je riječ o domaćim ulagačima. Ekonomija je u fokusu novih vlasti na razini BiH, a u tom kontekstu valja podsjetiti kako je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto tijekom razgovora s izaslanstvom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), predvođenom predsjednicom EBRD-a Odile Renaud-Basso, naglasila kako je opredjeljenje Vijeća ministara BiH da nastavi rad na reformskim procesima i europskim integracijama usmjerenim na političku stabilnost i ekonomski rast.
