Osim izdašnog financiranja na koje BiH ima pravo kroz IPA-in pretpristupni mehanizam, važan segment ojačavanja gospodarskog standarda, ali i razine usluga, poglavito u području zdravstva, kao i dostupnosti administrativnih usluga za žitelje i poslovnu zajednicu, čine programi EU-a u koje BiH ulazi kao pridružena članica, piše Večernji list BiH.
I dok medijski prostor često pune vijesti o političkoj krizi i polarizacijama uslijed suprotstavljenih političkih koncepata, Vijeće ministara radi odličan posao kada govorimo o financijskim pogodnostima za BiH, a dokaz je činjenica da je ostvaren napredak u sklopu pristupa financijski izdašnim programima. To su, među ostalim, EU4Health s proračunom od 5,3 milijarde eura za razdoblje od 2021. do 2027. godine te Digitalna Europa s proračunom od 7,5 milijardi eura. Također, sporazumom o pristupanju programu Unije Horizon Europe BiH je dobila status pridružene zemlje koji omogućava znanstveno-istraživačkim organizacijama, gospodarskim subjektima, predstavnicima civilnog društva i javne uprave da sudjeluju pod jednakim uvjetima kao i subjekti iz zemalja članica EU-a u natječajima u svim dijelovima programa. Fond Horizon Europe iznosi 95 milijardi eura.
Ciljevi programa EU4Health
Nedavno je Vijeće ministara na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH na čelu s ministricom Dubravkom Bošnjak podržalo priključenje Bosne i Hercegovine programu EU4Health, a radi se o programu koji predstavlja, slobodno se može utvrditi, povijesnu priliku za bh. zdravstveni sustav, omogućujući, što je osobito bitno, dobivanje izravne podrške u borbi protiv raka kroz sufinanciranje programa skrininga/ranog otkrivanja raka; potporu EU mrežama za borbu protiv raka, ali i druge oblike potpore.Definirane su pritom četiri tematske cjeline. Prva se odnosi na pripremu za krizne situacije – potpora unaprjeđenju i jačanju nacionalnih sustava nadzora, a u tom kontekstu predviđena je nabava opreme za prekograničnu prijetnju zdravlju; izravne darovnice tijelima država članica za poboljšanje nadzora (primjerice, za tretiranje otpadnih voda); darovnice referentnim EU laboratorijima; potpora uspostavi kriznih timova itd. Slijedi promidžba zdravlja i prevencija bolesti – unaprjeđenje zdravlja i prevencija nezaraznih bolesti (darovnice i nabave za kronične respiratorne bolesti, mentalno zdravlje, neurološke poremećaje itd.), a posebnu pozornost zaslužuje cilj unaprjeđenja dostupnosti lijekova i opreme, kao i unaprjeđenje njihove kvalitete, kao i procesa proizvodnje (“zelena proizvodnja”). Treća tematska cjelina odnosi se na zdravstveni sustav i radnu snagu, odnosno jačanje europskih referentnih mreža (izravne darovnice za potporu koordinaciji, upravljanju i operativnim aktivnostima u europskim referentnim mrežama - ERN); jačanje provedbe zakonodavstva o krvi, tkivu, stanicama i organima; potporu provedbi propisa o medicinskim sredstvima i in vitro dijagnostičkim uređajima itd. Općenito, aktivnosti u okviru ove oblasti usmjerene su k smanjenju nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti i unaprjeđenju učinkovitosti zdravstvenih sustava. U konačnici, četvrti segment je digitalizacija, poput razvoja i unaprjeđenja digitalnih usluga, uključujući elektroničku evidenciju cijepljenja itd.
Mala i srednja poduzeća
Drugi program - Digitalna Europa, a za čije je pridruživanje sporazum nedavno potpisao ministar prometa i veza BiH Edin Forto s proračunom od 7,5 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. godine, ima za cilj jačanje infrastrukture i kapaciteta u ključnim oblastima kao što su superračunarstvo, umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i digitalne vještine. I u ovom segmentu podrške osjete se i prepoznaju pogodnosti europskog puta zemlje, a koji će biti još i izraženiji uz realizaciju adekvatnih reformi i stabilnu političku situaciju.
