BiH spada u grupu država sa zabrinjavajuće velikim postotkom korisnika kokaina, pokazuje Svjetski izveštaj UN-a za ovu godinu. U izvještaju su zemlje svrstane u pet kategorija, a BiH je u četvrtoj, što znači da tu drogu koristi između 0,51 i jedan posto bh. populacije, starosti između 15 i 64 godine, prenose Nezavisne novine. Istraživanjem je tretirana i potrošnja ekstazija u svijetu.
Kada je riječ o BiH taj narkotik, sudeći po ovom istraživanju, nije toliko popularan. Međutim, borci protiv narkotika smatraju da potrošnja kokaina u BiH ipak nije tako velika jer je, kako dodaju, riječ o drogi koju sebi svatko, i da hoće, ne može priuštiti.
Tako Nermina Hrvić, predsjednica Udruženja roditelja djece ovisnika o drogama "Nada" Tuzla, ističe da kokain uglavnom koriste oni koji imaju više novca, budući da se radi o skupljoj vrsti droge.
"Kokain uglavnom koriste imućniji. Mi u našem udruženju ne znamo nikog tko je redovni korisnik kokaina, tako da smatramo da ta droga kod nas i nije baš toliko prisutna", navodi Hrvić te upozorava mladež da je bitno da izgrade svijest da je droga zlo i da se tom poroku moraju suprotstaviti.
Iz sarajevske nevladine organizacije za resocijalizaciju bivših ovisnika "Proslavi oporavak" kažu da je u BiH, nažalost, sve prisutniji trend prelaska s lakih droga na konzumaciju težih narkotika.
"U posljednje vrijeme jako su česti slučajevi konzumiranja speeda ili amfetamina među mlađom populacijom, a razlog je cijena tog opijata. Što je jeftinije - to bolje prolazi, tako da je ta droga poprilično zastupljena kod mladih", ističe Borislav Goić, predsjednik NVO "Proslavi oporavak". Prema njegovim riječima, kako bi se država lakše izborila s ovom problematikom, potrebna je suradnja na svim razinama u BiH.
"Sve države koje su bilo šta napravile po pitanju rješavanja zloupotrebe droge imale su jasnu strategiju. Međutim, sama strategija po sebi ne donosi puno. Ona tek kad je realizirana od strane svih aktera koji se bore protiv zloupotrebe droge donosi efekat. Na taj način smanjena je potrošnja droge u mnogim državama", naglašava Goić i dodaje da je, kada je riječ o upotrebi droge, mnogo bitnije spriječiti nego liječiti.
"Mislim da je glavni problem u BiH konzumacija marihuane i heroina. Najčešće se kod nas liječe heroinski ovisnici", izdvaja Goić.
Da pred ovim problemom ne treba zatvarati oči svjedoči i podatak prema kojem je, kako je nedavno priopćeno iz Instituta za javno zdravstvo RS, samo u RS lani bilo registrirano 375 liječenih zavisnika od opijata.
Iz Instituta za javno zdravstvo RS kazali su da su, među liječenim ovisnicima, najzastupljeniji heroinski (89,4 posto), a nakon heroina kanabis je najčešća primarna droga za korisnike koji su ušli u specijalizirani tretman liječenja. Prema posljednjim procjenama europskog Centra za monitoring droga i ovisnost o drogama, najmanje 85 milijuna odraslih ljudi koristilo je neku nedopuštenu drogu u nekom trenutku - oko četvrtine odrasle populacije u Europi, prenose Nezavisne novine.
Najviše zemalja ističe upotrebu kanabisa (77 milijuna), dok je procijenjena upotreba ostalih droga niža, i to 14,5 milijuna za kokain, 12,7 milijuna za amfetamin i 11,4 milijuna za ecstasy. U potrošnji ecstasyja u svijetu, prema ovom izvještaju UN-a, prednjače Australija, Novi Zeland i Velika Britanija, dok je na četvrtom mjestu Nizozemska. Što se tiče potrošnje kokaina, u svijetu je rekorder Škotska, za njom slijede Španjolska, Australija i Urugvaj.
