BiH je jedna od vodećih europskih emigrantskih zemalja i ubraja se među 11. emigrantskih zemalja u svijetu. U iseljeništvu živi oko 2,2 milijuna osoba koje vode podrijetlo iz BiH, a prema riječima stručnjaka, ako se nastave dosadašnji migracijski trendovi, u dogledno vrijeme bit će više domaćeg stanovništva izvan granica zemlje nego na njezinu teritoriju. Od procijenjenog broja domaćih stanovnika koji žive izvan granica, odnosno 2,2 milijuna,1,8 milijuna ih je rođeno u BiH.

Bez motiva za ostanak
Stopa emigracije iz BiH iznosi oko 50 posto (od ukupnog stanovništva), a broj prvi put izdanih boravišnih dozvola građanima BiH u EU konstantno raste od 2014. kao rezultat liberalizacije tržišta rada u zemljama Europske unije. Priroda emigracija iz BiH se mijenja u smislu da se iseljavaju ili se namjeravaju iseliti cijele obitelji, što ima dugoročne posljedice za BiH jer se tako gubi demografska supstancija u smislu radnog i reproduktivnog potencijala države. Indikativno je i zabrinjavajuće da se iseljavaju i osobe koje su zaposlene ili već imaju biznis. Iselili su se ili se iseljavaju oni koji su u BiH stekli obrazovanje, znanja i vještine. U prošla vremena imali smo emigracije uglavnom zanatlija i nekvalificiranih radnika, a danas imamo jako veliki problem jer nam idu završeni studenti, odnosno stručnjaci, tj. profesionalci, a sa sobom nose i profesionalni kapital i ljudski resurs. Ukupna vrijednost "izvezenog" ljudskog kapitala od 2014. do 2018. godine procjenjuje se na 4,5 milijardi KM ili 56.872 KM po osobi. Za odlazak iz BiH zainteresirano je čak 51,3% mladih. Najčešći razlozi njihova pomišljanja na napuštanje zemlje su socijalnog karaktera. Nemogućnost pronalaska posla, potplaćenost ili nemogućnost ostvarenja u struci jedan je od najčešćih razloga zbog kojih je veliki broj mladih posljednjih godina kupio kartu u jednom smjeru. Država ne čini ništa da zaustavi iseljavanje, naprotiv, potiče ih da odu. Minimalna plaća u Federaciji BiH, koja je povećana s 596 KM na 619 KM, zasigurno je motiv za odlazak, a ne ostanak u BiH.

Uvoz radnika
U BiH su trenutačno najtraženija zanimanja u sektoru građevine i uslužnih djelatnosti, najveći broj bh. građana odlazi u Sloveniju, Njemačku i Austriju. Na listi najtraženijih zanimanja su ona iz sektora građevine, i to građevinski radnici, zidari, tesari, vodoinstalateri, električari. Na drugom mjestu su uslužne djelatnosti, od trgovine, hotelijerstva, restorana. I tu nedostaje kvalitetne radne snage, ponajprije kuhara, konobara.

- Događa se trend, koji imamo i u Hrvatskoj, da u pojedinim autobusnim tvrtkama koje obavljaju javni prijevoz nedostaje i do 100 radnika, što ugrožava i sustav funkcioniranja javnog prometa. Na četvrtom mjestu lagano se vraća IT industrija, nakon kratke stanke koju smo imali s otpuštanjem radne snage. Imali smo smanjen broj potražnje radnika u IT sektoru, ali sada se taj trend IT industrije, barem u BiH, ponovno vraća - kazao je Dominik Raškaj, marketinški i PR menadžer portala boljiposao.com. I umjesto da se nastoji zaustaviti iseljavanje i učiniti sve da se mlada radna snaga zadrži u BiH, povećava se kvota za strane radnike. Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produljenje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini iznosi 6073, od kojih se na FBiH odnosi 4295 dozvola, RS 1400, a Distrikt Brčko BiH 378. Ukupna godišnja kvota radnih dozvola značajno je veća u ovoj u odnosu na prošlu godinu, kada je iznosila 3995 radnih dozvola. U svrhu novog zapošljavanja stranaca u BiH u ovoj godini mogu se izdati 3623 radne dozvole, i to za FBiH 2345, za RS 1000, a za Distrikt Brčko BiH 278 radnih dozvola. Prema ovoj odluci, najviše radnih dozvola (1550) moći će se izdati radnicima koji zaposlenje budu tražili u građevinskom sektoru (600 u FBiH, 800 u RS-u i 150 Distriktu Brčko), dok su 762 radne dozvole predviđene za novo zapošljavanje stranaca u prerađivačkoj industriji (600 u FBiH, 102 u RS-u i 60 u Distriktu Brčko BiH). Nadalje se navodi kako će se u 2024. 2450 radnih dozvola moći produljiti (1950 u FBiH, 400 u RS-u i 100 u Distriktu Brčko BiH.) Krajem 2023. u BiH je, prema podacima entitetskih zavoda za zapošljavanje, bilo oko 5000 stranih radnika, što je dvostruko više u odnosu na 2020.

Kod ‘susjeda’ po gorivo: Litru benzina preko granice plaćaju tek 1,19 eura