Stanice raka ne vole kupus!
Krstašice ili kupusnjače su velika i vrlo značajna biljna porodica, čiji su članovi: kupus, crveni kupus, kelj, cvjetača, prokulica, brokula, koraba i raštika, svi od reda bogati hranjivim sastojcima. Osim glavnih hranjivih sastojaka (vitamina, minerala, proteina, ugljikohidrata i masnoća) koje podržavaju optimalno zdravlje, sadrže i mnogo fitonutrijenata koji također igraju važnu ulogu u održavanju zdravlja čovjeka, piše Ordinacija.hr.
Osim fitonutrijenata poput karotenoida i flavonoida, kupusnjače sadrže i glukosinolate koji imaju snažno antikancerogeno djelovanje, a kojih u većoj količini ne sadrži nijedna druga skupina namirnica.
Na koji način ih pripremiti da bi nam ponudile najveću hranjivost?
Sirove kupusnjače kod nekih ljudi mogu izazvati napuhanost i vjetrove zbog prisutnosti teže probavljivih ugljikohidrata u toj skupini namirnica, stoga ih možemo pirjati ili prokuhati do 10 minuta, pri čemu će teže probavljivi ugljikohidrati postati lakše probavljivi, a hranjivi sastojci se neće uništiti. Dobro ih je servirati sirove ili vrlo kratko kuhane kao prilog mesu pripremljenom na roštilju. Rezuckajte ih, ribajte i servirajte u obliku salata, dodajte ih pred kraj kuhanja u juhe i variva, pospite prženim sjemenkama ili orašastim plodovima…mogućnosti su bezbrojne!
Čari sitnog voća
Sitno voće je prava riznica fitokemijskih spojeva s antikancerogenim potencijalom. Malina - 100 grama plodova maline daje 44 posto dnevne preporučene količine vitamina C. Sadrži visok udio elagične kiseline, koja djeluje antikancerogeno.
U njenom sastavu su: folna kiselina, vitamin K, vitamin E, mangan, magnezij, bakar, kalij i omega 3 masne kiseline.
Fitonutrijenti u malini sprečavaju širenje stanica raka te ih potiču na apoptozu, odnosno samouništenje. Jagoda – prava riznica poznatog antioksidansa vitamina C, 100 g sadrži čak 60 mg ovog vitamina. Zaštitna uloga jagode pripisuje se sadržaju elaginske kiseline i elagitanina, spojeva za koje se pokazalo da mogu usporiti rast malignih stanica. Budući da posjeduju svojstva analgetika, uhvati li vas glavobolja, ne posežite za aspirinom, već pojedite zdjelicu svježih jagoda.
Borovnica – superhrana s raznolikim spektrom hranjivih tvari. Borovnice posjeduju značajne količine pektina, koji snižava kolesterol i antocijanida - jednog od najjačih antioksidansa. Upravo antocijanid daje plavu, ljubičastu i crvenu boju voću i povrću, a smatra se i da smanjuje rizik od upala i raka.
Rajčica - prvo otrovna, zatim ukrasna, a danas hrana i lijek
Rajčica obiluje raznolikim vrijednim nutrijentima i fitokemikalijama te stoga ima važno mjesto u prehrani kojom želimo prevenirati karcinom. Bez obzira radi li se o sirovim rajčicama, juhi ili umaku od rajčice, povišen unos ovog povrća odličan je korak ka boljem zdravlju.
Likopen, pigment zaslužan za crvenu boju rajčice, suštinski je sastojak njezinog antikancerogenog potencijala. Znanstveno je prihvaćena činjenica da je raspoloživost likopena veća iz proizvoda od rajčice, koji su procesirani na povišenim temperaturama i kojima je dodano ulje. Masti također poboljšavaju raspoloživost likopena, a kuhanje rajčica u maslinovom ulju povećava količinu likopena koji se može apsorbirati. Antioksidativna funkcija likopena podrazumijeva zaštitu stanice i staničnih struktura od štete izazvane djelovanjem slobodnih radikala.
Agrumi - čudotvorci
Citruse ili agrume od pamtivijeka nazivaju zlatnim plodovima, a među njima su limun, limeta, slatka i gorka naranča, mandarina, klementina i grejp. Agrumi su sinonim za jačanje imuniteta te liječenje prehlade i gripe prirodnim vitaminom C, ali oni su i mnogo više od toga. Citrusi obiluju i vitaminima A i B, folnom kiselinom, kalijem, kalcijem, željezom, cinkom, selenom, bakrom, fosforom i manganom. Sadrže limunsku kiselinu i biljno vlakno pektin, zbog čega pospješuju probavu i uklanjanje štetnih tvari iz organizma. Agrumi su hrana koja ima veliku važnost u prevenciji raka, zbog svoje sposobnosti djelovanja na stanice raka, kao i sposobnosti povećanja antikancerogenog potencijala drugih fitokemijskih sastojaka iz hrane. Konzumiranje agruma, cijeloga voća ili soka omogućuje visokovrijedan unos antikancerogenih molekula, pružajući istodobno i potrebne dnevne doze vitamina i minerala.
I šećer na kraju - čokolada
“Devet od deset osoba voli čokoladu, ona deseta laže” Kroz povijest se čokoladu držalo ne samo hranom ugodna okusa nego i lijekom za razne poremećaje. Ta pozitivna veza između čokolade i zdravlja potrajala je sve do 19 stoljeća, a tek je s industrijalizacijom proizvodnje čokolade i stvaranjem zašećerenih proizvoda koji su sadržavali minimalne količine kakaa, čokolada dobila predznak proizvoda koji škodi zdravlju. Zanimanje za povoljno djelovanje tamne čokolade (koja sadrži 70% kakao mase) je potaknuto brojnim udjelom polifenola koji imaju povoljno djelovanje na kronična oboljenja i oboljenja kardiovaskularnog sustava.
Čokolada sadrži serotonin, koji djeluje protiv depresije i endorfin, koji daje osjećaj zadovoljstva. Bez obzira na svoj slatki okus, tamna čokolada ima nizak glikemijski indeks, što znači da konzumiranje tamne čokolade ne podiže razinu šećera u krvi. Tamna čokolada sadrži više antioksidansa od mliječne čokolade zbog večeg udjela kakaa. Također ima manje kalorija, zasitna je i bogata vlaknima.
Kao i u svemu, ključ je u umjerenosti, nekoliko kockica tamne čokolade dnevno je dovoljno da dobijete dobrobit od antioksidansa i minerala, koje sadrži. Satkiš pun antioksidansa koji je dobar za zdravlje!