Proljeće je za mnoge vrijeme raznih novih početaka, vrijeme buđenja i jačanja životne energije, no za mnoge je ipak i zahtjevno godišnje doba kada je u pitanju njihovo zdravlje, piše Ordinacija.hr.
Tradicionalna kineska medicina nas uči kako sve ima svoj bioritam, pa tako i naša životna energija koja se upravo u proljeće budi, jača i započinje svoj godišnji ciklus. Ukoliko je vitalna energija naših unutarnjih organa u slobodnom optoku i ravnoteži te smo relativno zdravi i nemamo nekih posebnih problema niti simptoma - prelazak iz zime u proljeće predstavlja za nas prirodan tijek.
No, ako naši organi nisu zdravi, kao na primjer jetra koja je pretoksična i premasna, aktivacijom kolanja životne energije ona otpušta toksine u krvotok koji prvenstveno oštećuju naš imunološki sustav, (zbog slabe imunologije podložni smo alergijskim, virusnim i bakterijskim bolestima) te može dovesti do poremećaja rada drugih organa (najčešće utječe na poremećaj rada već bolesne štitne žlijezde), koža se jače masti, stvaraju se miteseri, javljaju akne, pojačavaju želučane tegobe, a dio toksina koji završava u krvotoku može dovesti do infarkta miokarda, pa i do moždanog udara.
Pravilna prehrana ojačava imunološki sustav
Snažan imunološki sustav, u proljeće, predstavlja preduvjet uspješne obrane našeg zdravlja. Uravnotežena prehrana bogata zelenim povrćem, cjelovitim žitaricama, kvalitetnim izvorima proteina, voćem i obiljem tekućine otvorit će put našoj energiji i osnažiti naš imunološki sustav. Naglasak je na puno zelenog lisnatog povrća pa i maslačka te koprive, medvjeđeg luka, blitve… U svakom obroku na tanjuru treba biti najmanje 70% zelenog. Od cjelovitih žitarica preporučuje se ječam, proklijala zrna pšenice i leće, povremeno proso i integralna riža kratkog zrna. Plodovi mora i ribe obavezno s listovima blitve (ne prekuhati jer blitva izgubi klorofil) i puno zelene salate.
Međutim ako nam je imunitet oslabljen podložni smo proljetnim bolesnim stanjima.
Proljetni umor
Pospanost, umor, malaksalost, bezvoljnost i razdražljivost najčešći su tjelesni i psihički simptomi koji prate stanje proljetnog umora, a znakovi su narušenog imuniteta. Uzrok proljetnog umora je najvjerojatnije jednolična zimska prehrana bez neophodnih vitamina i minerala, kao i nedostatak kretanja. Od proljetnog umora najčešće pate osobe koje su i inače osjetljive na vremenske promjene.
Znakovi koji uvijek otkrivaju da vam hitno treba - detoksikacija
Kako si pomoći: Proljetni umor možemo uspješno svladati pravilnom prehranom (70% zastupljenog zelenog povrća po obrocima u danu) uz uzimanje dovoljne količine tekućine i kontinuiranom primjenom tjelesne aktivnosti na svježem zraku primjereno dobi. Velik broj ljudi upravo u proljeće pati od čestih promjena raspoloženja, teško se bave dnevnim obvezama, bezvoljni su, osjećaju se osamljeni.. u depresiji.
Proljetna depresija
Osobe koje pate od proljetne depresije često osjećaju napetost, muči ih tjeskoba, gube interes za uobičajene dnevne aktivnosti, otežano se koncentriraju, pate od manjka energije, imaju povećanu potrebu za snom, kao i želju za samoćom.
Kako si pomoći: Najbolji način da se pobijedi proljetni umor i depresija je unositi dovoljnu količinu vitamina, pogotovo vitamina C i B, te provoditi što je više moguće vremena u prirodi na svježem zraku i suncu. Uz povećanu fizičku aktivnost, kao laganije šetnje, brzo hodanje ili joggiranje, treba izbjegavati prekalorična i masna jela, kao i velike količine umjetnih šećera. Preporučuje se uzimati puno svježeg povrća i voća, ali i ispijanje čajeva od maslačka ili dunje. Korisno je i jutarnje tuširanje s naizmjenično toplom i hladnom vodom te trljanje tijela ručnikom kako bi se pojačala cjelokupna cirkulacija organizma.
Ugriz krpelja
Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, u šumarcima kraj puteva, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta i ugriza krpelji. Za aktivnost krpelja neophodna je povoljna temperatura i vlažnost. Sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto (travanj, svibanj, lipanj) U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj, a u hrvatskom priobalju je za ljude rizičniji pseći krpelj.
Kako si pomoći: Zbog mogućnosti oboljenja od bolesti koje prenose krpelji, (najčešće Lyme borelioza i Krpeljni meningoencefalitis) ako vas krpelj ugrize, potrebno je potražiti savjet svog liječnika obiteljske medicine zbog potrebe uzimanja antibiotika kod Lyme borelioze, odnosno cijepljenja protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Tijekom boravka u prirodi zaštite se od ugriza odjećom i izbjegavajte područja na kojima bi se krpelji mogli zadržavati.
Proljetne alergije
Alergija predstavlja pretjeranu reakciju našeg imunološkog sustava na najčešće bezazlene tvari ( alergene) iz naše okoline. Sezonski alergijski rinitis ili peludna hunjavica je najčešći oblik alergijske reakcije gornjih dišnih puteva u proljeće, vezana za visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku uslijed cvjetanja različitih biljaka.
Peludna groznica je stanje kada simptome peludne hunjavice prati i alergijska upala spojnica oka tj. alergijski konjunktivitis
Bronhalna astma je kronična opstruktivna upalna bolest daljnjih dišnih puteva koja uzrokuje otežano disanje. Predstavlja neprimjereno jaku imunološku reakciju na raznovrsne alergene iz naše neposredne okoline uz razvoj kronične upale traheobronhalnog stabla. Bolest se javlja u epizodama, tj. akutna pogoršanja bolesti, najčešća u proljeće, izmjenjuju se s periodom u kojem nema simptoma. Do napadaja dolazi obično pri pogoršanju upale, jer je u neposrednoj okolini prisutan neki provokativni faktor (alergen) Bolest nije nasljedna i uspješno se liječi.
Atopijski dermatitis najčešći u proljeće, kronična je, upalna bolest koja pogađa kožu. Ima visoku učestalost od oko 2% ukupne populacije.To je bolest koja pogađa mlade, većina pacijenata su djeca. Najčešće se radi o alergiji na hranu: na agrume (naranče, mandarine, limun), jagode, konzervanse u hrenovkama, paštetama, suhomesnatim proizvodima, bjelanjak jajeta češće nego žumanjak. Ponekad na neke deterdžente za pranje rublja, a osobito na omekšivače.
Gastroenterološki problemi
Buđenje prirode u proljeće osim alergičarima predstavlja itekakav problem i onima koje muče razne želučane tegobe. Hirovite promjene tlaka zraka i vanjskih temperatura za mnoge predstavljaju stres, radi koga se povećava tonus parasimpatikusa što dovodi do pojačanog lučenja želučane kiseline, radi koje su želučane tegobe češće nego inače
Gastritis: Ljudi se najčešće žale na neugodne tegobe poput mučnina i bolova u žličici, osjećaja težine ili nadutosti ili žgaravice ako boluju od kroničnog gastritisa, koji je ujedno i najčešći oblik problema sa želucem.
Duodenalni ulkus (čir na dvanaestercu), javlja se češće kod mlađih osoba i osoba srednje životne dobi (između 20 i 45 godina), mada se može javiti u svakoj životnoj dobi. Oko 90% slučajeva gastritisa i duodenalnog ulkusa uzrokovano je bakterijom Helicobacter pylori i uspješno se liječi.
Važnost prevencije
Kod želučanih tegoba jako je važna prevencija. Izbjegavanje pušenja i konzumiranje alkohola. Uzimanje nepotrebnih oralnih preparata. Neadekvatna prehrana. Pokušajte uzimati manje i češće obroke tijekom dana (4-6 obroka dnevno) jer to osigurava zaštitu sluznice uzetom hranom. Hrana mora biti kruća i lagano termički obrađena (kuhana, bez jakih masnoća i začina ) jer bolje štiti iritiranu, upalno promijenjenu sluznicu od sirovog voća i povrća čije uzimanje pogoršava tegobe. Ako se razviju simptomi anemije, jako povraćanje, gubitak apetita uz mršavljenje, crna ili krvava stolica, odmah ugovorite posjet liječniku.
Problemi s kralježnicom, zglobovima i tetivama
Prozori prostora u kojima boravimo se sve češće i više otvaraju, a prostorije se sve manje ugrijavaju. To nam godi, ali nas i izlaže svima dobro znanom propuhu. Boravak na propuhu može izazvati različite tegobe sa sinusima, glavobolje, čak i upale pluća ako smo ostali oznojeni i dozvolili da nas propuh hladi. Propuh izaziva pothlađivanje mišića zbog čega slabi cirkulacija i javlja se grč muskulature kao odgovor, odnosno najbolji vid obrane od pothlađivanja. Začas smo ukočenog vrata ili zakočenog srednjeg dijela leđa s jakom boli koja se pojačava na pokret. Ukočeni mišić, npr. ako se nalazi uz kralježnicu, ne dopušta željeni pokret, nego kralježnicu drži u prisilnom položaju. No ako je bol konstantna, i ne pojačava se niti smanjuje s pokretima, onda to zasigurno nije bol u leđima (ili bol u drugom dijelu sustava za pokretanje), nego potječe iz nekog organa, zbog čega se moramo obratiti liječniku.
Kad se dogodi zakočenje, treba zakočeno mjesto najprije zagrijati, odnosno utopliti i zatražiti pomoć svog liječnika opće medicine.
