Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, iako očekivane, izazvale su veliku buru u političkim strukturama zemlje jer je sada sasvim jasno da su izmjene Izbornog zakona jedini način da zemlja izbjegne tešku i dugotrajnu krizu.
Izmjena Izbornoga zakona
Ako je i bilo nekih kalkulacija i dvojbi oko toga što znači djelomično prihvaćanje apelacije Bože Ljubića glede neustavnosti dijelova Izbornog zakona koji se odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda, nakon zadnje odluke Ustavnog suda sve je kristalno jasno. Osporene odredbe Izbornog zakona BiH više ne postoje i bez novog propisa nemoguće je do kraja provesti izborni proces u zemlji.
Drugim riječima, po sadašnjem zakonu nemoguće je formirati Dom naroda Parlamenta Federacije, a posljedično i izabrati predsjednika te dopredsjednike entiteta, Vladu te državni Dom naroda. To je upravo ono na što su hrvatski predstavnici u vlasti konstantno upozoravali proteklih mjeseci, pa i godina. Nažalost, većina drugih političkih aktera uglavnom je ignorirala ta upozorenja te čak obmanjivala javnost tvrdnjama da potpuna provedba izbora iduće godine ne može doći u pitanje.
Zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i zamjenica predsjedatelja Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto posebno ističe značaj obrazloženja odluke Ustavnog suda u kojem se navodi da županije nisu izborne jedinice za izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, već da su to narodi.
- Moramo tražiti rješenja u Izbornom zakonu na tom načelu, a upravo na njemu se temelje prijedlozi Kluba Hrvata u Domu naroda. Vjerujem i nadam se kako će i drugi politički predstavnici biti odgovorni te tražiti rješenja onako kako nam je to kazao Ustavni sud - izjavila je Krišto za Fenu.
Kada je u pitanju mogućnost održavanja općih izbora iduće godine, ona ističe kako bi ih možda i bilo moguće raspisati i održati, ali ne i provesti njihove rezultate.
Rješenje za izlaz iz ove situacije za sada su ponudile samo stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH. Cjelovit prijedlog za izmjenu Izbornoga zakona upućen je u proceduru, a kakav je odnos bio prema njemu, najbolje pokazuje činjenica da je bošnjački Klub pokušao sudski osporiti i samu proceduru usvajanja, pozivajući se na vitalni nacionalni interes. Očekivano, Ustavni sud BiH odbacio je taj veto kao neutemeljen, što znači da se parlamentarna procedura usvajanja prijedloga izmjena Izbornoga zakona može nastaviti.
Zahtjevi SDP-a
Morat će se tražiti rješenje u Parlamentu i to sada svi priznaju. Iz SDP-a, stranke koja je svaku priču o promjeni načina izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH odlučno odbijala, i dalje dolaze prijetnje, a ne rješenja. Očekivano, najradikalniji su u Građanskom savezu iz kojeg pozivaju na nepoštivanje odluke Ustavnog suda. Traže da Središnje izborno povjerenstvo BiH na sebe preuzme odgovornost popune federalnoga Doma naroda bez obzira na odluku Ustavnog suda. Moguće je da će i druge bošnjačke stranke slijediti tu “logiku”.
Iz SDA su jučer uglavnom šutjeli, dok se srpske stranke, kao i do sada, ponašaju uglavnom nezainteresirano jer ih se problem dotiče samo u kontekstu funkcioniranja državnog Doma naroda.
Druga odluka Ustavnog suda BiH, ona o ustavnosti 1. ožujka i 25. studenoga kao državnih praznika, izazvala je ogorčenje u Republici Srpskoj pa predsjednik tog entiteta Milorad Dodik najavljuje povlačenje dvojice srpskih sudaca i uskraćivanje legitimiteta Ustavnom sudu, što također otvara prostor za novu krizu.
