Kao i brojne europske zemlje, Bosna i Hercegovina se već neko vrijeme suočava s demografskim slomom te polako postaje zemlja staraca, a ako uskoro ne dođe do značajnog rasta nataliteta, predviđanja za ovu zemlju, kada je riječ o broju stanovnika, nisu nimalo optimistična. Podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine pokazuju kako broj umirovljenika konstantno raste, dok se u istom razdoblju broj novorođene djece smanjuje.
Konstantan pad
U samo šest godina broj korisnika mirovina povećan je za 33.704. Podaci Agencije za statistiku pokazuju kako je tijekom 2017. godine u ovoj zemlji mirovinu primalo 663.826 stanovnika, dok je tijekom 2022. godine taj broj porastao na čak 697.530. Tijekom 2017. godine mirovinu je u ovoj zemlji koristilo 344.485 žena i 319.341 muškarac. Šest godina poslije, odnosno 2022. godine, broj žena korisnica mirovine porastao je na 371.593, a muškaraca na 325.937. U istom razdoblju broj novorođene djece kontinuirano pada. Tijekom 2017. godine na području BiH rođeno je ukupno 30.200 živorođene djece, dok je šest godina poslije, odnosno 2022. godine, taj broj, prema podacima Agencije za statistiku BiH, pao na 26.687. U skladu s manjim brojem rođene djece, ali i iseljavanjem cijelih obitelji u spomenutom šestogodišnjem razdoblju, značajno je pao broj djece upisane u osnovne i srednje škole, a bilježi se i smanjen broj studenata. U školsku 2023./2024. godinu upisano je ukupno 256.385 učenika u osnovne škole, odnosno 26.561 manje nego u školsku 2017./2018. godinu. Kada je riječ o srednjim školama, broj učenika je manji za 16.327. Tijekom školske 2023./2024. godine u srednje škole u BiH upisan je 107.821 učenik, dok je u školskoj 2017./2018. godini srednje škole pohađalo 124.148 učenika. Broj studenata u petogodišnjem razdoblju (2022./2023. - 2017./2018.) manji je za 18.180, odnosno s 95.142, koliko ih je pohađalo visokoškolske ustanove tijekom 2017./2018., pao je na 76.962 tijekom akademske 2022./2023. godine.
Trebamo li se zabrinuti
Analitičari već neko vrijeme upozoravaju da BiH očekuje demografski kolaps, a u istraživanju koje je provela Europska komisija stoji da će do 2060. broj stanovnika u ovoj zemlji pasti na 1,7 milijuna te da će se broj osoba od 65 godina i više povećati s 15,7 na 45,1%. Udio mladih smanjit će se s oko 21 na 13%. BiH će, ako je suditi prema izvješću UN-a, za 50 godina imati više od milijun stanovnika manje. Ako se ovako nastavi, bit ćemo društvo s malim brojem stanovnika između 20 i 40 godina. Na posljedice ovakvih predviđanja konstantno upozoravaju i gospodarstvenici koji se suočavaju s nedostatkom radne snage. Uz negativan prirodni prirast, situaciji u kojoj je postalo gotovo nemoguće pronaći kvalificiranu radnu snagu, uvelike su doprinijela iseljavanja, koja su od 2013. godine postala masovna.
Bez radne snage, upozoravaju gospodarstvenici, nema razvoja ekonomije, a time ni države. U tom slučaju cijeli sustav dolazi u pitanje jer bez zaposlenih nema ni isplate mirovina, bez djece nisu potrebne škole, zatvaranjem škola smanjuje se broj radnih mjesta, a gašenjem radnih mjesta potiče se iseljavanje.
