Istraživanje o demografskom osipanju u Bosni i Hercegovini, koje je provedeno u organizaciji Westminster zaklade za demokraciju, pokazalo je povezanost između incidenata s govorom mržnje, nesigurnosti i osjećaja beznađa. Kada se tome doda ključni razlog zašto ljudi odlaze iz Bosne i Hercegovine, a to je ekonomska situacija, onda je jasno kako je potrebno hitno napraviti zaokret u dijelu poslijedaytonskog nasljeđa. Mržnja, o kojoj je kao trajnoj kategoriji i svojevrsnom usudu BiH u svojim kapitalnim djelima pisao naš nobelovac Ivo Andrić, modus je operandi na kojem se pothranjuju radikalne politike i tako održavaju stanje statusa quo. To je njihov ključni način osiguranja opstanka na vlasti. U značajnoj mjeri tome je pripomoglo svojevrsno stanje zamrznutoga konflikta koji BiH živi od prekida rata i postizanja sporazuma iz Daytona, koji su, međutim, pojedine strane u BiH čak i potpisale, ali se s njim nisu složile u praksi te ga svakodnevno krše i manipuliraju. Čak i gotovo 29 godina poslije. Odavno je jasno kako je potrebna svojevrsna nadogradnja toga aranžmana, uz zadržavanje njegovih temeljnih postavki, ali i istodobno postavljanje zemlje na temelje kakve razumije klub u koji se Bosna i Hercegovina nastoji priključiti. Taj je put u BiH počeo, s drugim zemljama zapadnog Balkana, još Solunskom agendom iz 2003. godine, no zbog unutarnjih prijepora ova se zemlja sada nalazi na predzadnjem mjestu s europskom perspektivom. Tek ispred Kosova. Odluka o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom prigoda je ne samo za ekonomsku transformaciju nego i rješavanje temeljnih pitanja koja su zatemeljana u Daytonu. A to je, prije svega, prihvaćanje realnosti Bosne i Hercegovine kao države koja ima svoje povijesne posebnosti s obzirom na ulogu triju konstitutivnih naroda, što će vjerojatno biti najteže uskladiti uz očekivanje europskih birokrata kako će u BiH građani koji se tako ne izjašnjavaju imati jednaka prava. Taj zahtjev sam po sebi nije toliko problematičan da istodobno ne koristi kao alat za provedbu unitarističke, velikobošnjačke politike, koja tako nastoji ostvariti prevlast u zemlji. S druge pak strane, upravo takve “akcije” izazivaju reakciju, pa zbog toga u Banjoj Luci na snazi dobivaju upravo suprotne tendencije – separatizma. Upravo sukobi tih dvaju koncepata godinama drže Bosnu i Hercegovinu s luđačkom košuljom iz Daytona kojom je, doduše, ozakonjena suštinska neravnopravnost čak i triju konstitutivnih naroda. Otvaranje pregovora s BiH, a napose utvrđivanje pregovaračkoga okvira u kojemu će se naći i teške političke teme, otvorit će brojne prijepore. Kao srednji put od Daytona do Bruxellesa upravo godinama ispisuju Hrvati zagovarajući federalistička načela. Na kojima uspijeva i projekt Europske unije.

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?