Iako su očekivanja pčelara za ljetni dio sezone bila velika, ona ipak nisu ispunjena. Tako je, nakon lošeg proljeća, za pčelare i ljeto bilo slabo. Kako je predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH Rehad Deljo rekao za Klix.ba, velike vrućine nisu odgovarale pčelama.
"Rano proljeće je obećavalo, međutim, zbog hladnoće i kiše, dolazak proljeća je prolongiran za 10 do 15 dana, što se vidjelo i po voću i svemu ostalom, a prva glavna paša bio je bagrem. Onda su naglo nastale vrućine i druga paša, lipe i livade, bile su prilično slabe i nismo dobili rezultate kakve smo očekivali. U principu, bilo je nešto i lipe i livade, ali pčele su veći dio onoga što su donosile koristile za vlastite potrebe. Nakon toga je nastalo drugo razdoblje suše zbog nenormalnih vrućina, a pogotovo su to osjetili pčelari iz Hercegovine, koji gotovo da nisu ni imali nikakve prinose. Jedino oni koji su bili mobilni uspjeli su nešto meda skupiti", kazao je Deljo.
Nakon vrućina pčele su prešle na pašu na medljiku od hrasta i jele, s kombinacijom livade. U tom razdoblju, kako je kazao Deljo, ostvareni su određeni prinosi, većinom u brdskim i planinskim krajevima središnje i istočne Bosne.
Pčelari iz Unsko-sanske županije imali su, dodao je Deljo, lošu pašu kestena, a loša godina bila je i za pčelare iz Posavine i Tuzlanske županije. Pčelari iz Bosansko-podrinjske županije, dijela Hercegovine, Sarajeva, Srednjobosanske županije ostvarili su prihode, ali dosta slabije nego ranijih godina.
"Za ovu godinu možemo reći da nije neka pčelarska godina, ali srećom nismo doživjeli ni potpuni krah, osobito pčelari u srednjoj Bosni. Međutim, nama je problem što su nam i prethodne dvije godine bile loše, pčele su u prošlu zimu ušle u slaboj kondiciji, s nekvalitetnim zalihama. Znači, mi imamo problem već tri godine i nadamo se da će ta priča biti završena s ovom godinom, da ćemo sljedeće godine imati dosta bolju situaciju", istaknuo je Deljo.
Kako bi stanje u pčelarstvu bilo bolje, Deljo kaže kako im je potrebna i pomoć države. Kaže da imaju neku vrstu pomoći od određenih lokalnih zajednica, ali ističe i kako je potrebna pomoć u vidu većih poticaja.
Međutim, iako je godina bila loša i meda je manje, Deljo kaže kako cijene neće rasti, ostat će na razini ranijih godina, a to je oko 20 KM za kilogram meda.
