Cijene osnovnih životnih namirnica, odnosno dijela njih, trebale bi u idućem razdoblju pasti, barem ako je suditi po događajima na međunarodnom tržištu. Riječ je prvenstveno o proizvodima od žitarica, riži, mlijeku, šećeru i ulju, piše Večernji list BiH.
Naime, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), referentni indeks međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda ponovno je pao u lipnju, predvođen padom cijena svih glavnih žitarica i većine vrsta biljnih ulja.
Zalihe i cijene
Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda pokazuju kako je FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se uobičajeno trguje, u lipnju u prosjeku iznosio 122,3 boda, što je pad od 1,4 posto u odnosu na svibanj i 23,4 posto u odnosu na svoj vrhunac u ožujku 2022. FAO-ov indeks cijena biljnog ulja pao je za 2,4 posto u odnosu na mjesec prije jer su niže svjetske cijene palmina i suncokretova ulja više nego nadoknadile povećanje kotacije sojina i repičina ulja pod utjecajem vremenskih prilika u glavnim regijama rasta. FAO-ov indeks cijena mliječnih proizvoda pao je za 0,8 posto u lipnju, predvođen nižim svjetskim cijenama sira.
Kada je riječ o žitaricama, FAO-ov indeks cijena žitarica u razdoblju od mjesec dana, odnosno svibanj - lipanj, pao je za 2,1. Međunarodne cijene pšenice pale su za 1,3 posto kako su na sjevernoj hemisferi počele žetve pod utjecajem obilnih zaliha i nižeg izvoznog poreza u Ruskoj Federaciji zajedno s poboljšanim uvjetima u SAD-u.
Međunarodne cijene riže pale su za 1,2 posto zbog smanjene potražnje za neindica sortama i naporima Pakistana da privuče izvoznu prodaju. Također, međunarodne kotacije krupnih žitarica u lipnju su smanjene za 3,4 posto, uglavnom zbog povećanih zaliha kukuruza iz tekućih žetvi u Argentini i Brazilu te poboljšanim izgledima proizvodnje u ključnim proizvodnim područjima Sjedinjenih Američkih Država.
Predviđanja i rast
U izvješću organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) predviđa se da će svjetska proizvodnja žitarica dosegnuti rekord u 2023./2024. FAO je povećao svoju prognozu globalne proizvodnje žitarica za 2023. godinu na 2,819 milijardi tona, što upućuje na povećanje od 1,1 posto u odnosu na 2022. godinu. Razlog povećanja su očekivanja da će se svjetska upotreba žitarica u sljedećih nekoliko mjeseci povećati za 0,9 posto na 2,805 milijardi tona.
Ova predviđanja o povećanju potrošnje vođena su uglavnom očekivano povećanom potrošnjom krupnih žitarica, što se posebno odnosi na potrošnju kukuruza za stočnu hranu. Isti podaci pokazuju kako je FAO-ov indeks cijena šećera pao u navedenom razdoblju za 3,2 posto, što je njegov prvi pad nakon četiri uzastopna mjesečna povećanja.
FAO-ov indeks cijena mesa bio je nepromijenjen, ali su cijene mesa porasle zbog velike potražnje za uvozom iz istočne Azije. Međunarodne cijene svinjskog mesa također su porasle.
Kada je riječ o trenutačnim cijenama na domaćem tržištu, one su u odnosu na početak godine, odnosno na početak krize i poremećaja tržišta izazvanog ratom u Ukrajini, ovisno o proizvodu, nešto niže. Tako je cijena ulja, kojeg ponovno ima u neograničenim količinama, 2,95 KM po litri, a brašna 1,40 KM po kilogramu.
Kada je riječ o šećeru, trenutačna cijena kilograma te namirnice iznosi 2,35 KM, a kilograma riže oko 3 KM. Litra mlijeka, ovisno o proizvođaču i vrsti, trenutačno se prodaje po cijeni od 1,65 do 3 KM. •
